5. ožujka 1970. - Ugovor o neširenju nuklearnog oružja

Kritičnih godina takozvanog hladnog rata svijet je više puta bio na rubu totalnog ratnog sukoba. Osobito je vladao strah od nuklearnog naoružanja.

Događaj koji se zbio u Moskvi 5. ožujka 1970. upozorio je na mogućnost drukčijih rješenja. Toga su dana predani na čuvanje ratifikacijski dokumenti parlamenata 43-iju zemalja, čime je stupio na snagu ugovor o neširenju atomskog oružja. Slični sastanci održani su poslije i u glavnim gradovima druge dvojice sponzora - Sjedinjenih Država i Velike Britanije. U Moskvi su ugovor potpisale vlade 95, a u Washingtonu i Londonu 97 zemalja, ali ih dotad svi parlamenti nisu ratificirali.

Dvije atomske sile, Francuska i Kina, nisu potpisale taj ugovor. Mnoge su države, iako svjesne nedostataka ugovora, ratificirale taj važni međunarodni sporazum. Pošle su od toga da je on, ako ništa drugo, važan korak u težnji da se i dalje ulažu napori za stvaranje univerzalnog sustava međunarodne sigurnosti, čime bi se osigurao trajan mir i stvorili uvjeti za ubrzan razvoj u svijetu.

Supersile su već 1963. godine, također u Moskvi, potpisale prvi dokument o atomskom oružju, doduše o djelomičnoj zabrani takvih eksperimenata. Ali pokuse su nastavile, a pet godina nakon stupanja na snagu ugovora o neširenju atomskog oružja, i usprkos pregovorima i popuštanju, u Ujedinjenim narodima rečeno je da se popuštanje napetosti nije odrazilo na utrku u naoružavanju, posebice nuklearnom. Mnoge su zemlje proizvele atomsku bombu u potpunoj tajnosti. Ipak, sve više je onih koji traže pregovore o općem razoružanju jer o tome ovisi sigurnost i napredak međunarodne zajednice.