7. ožujka 1850. - Rođen Tomaš Garrigue Masaryk

Prvi predsjednik nekadašnje Čehoslovačke Republike, državnik i filozof Tomaš Garrigue Masaryk, rođen je 7. ožujka 1850. u slovačkom selu Hodoninu. 

Školovao se u Brnu, Beču i Leipzigu, a kada je 1882. ustanovljeno češko sveučilište, postaje profesor filozofije. Na tome mjestu ostat će 32 godine. U međuvremenu Masaryk postaje i jednim od vodećih političara svoje zemlje.  

Zauzimajući se za slavensku uzajamnost i bolji položaj unutar Austro-Ugarske Monarhije, Masaryk je stekao veliku naklonost slavenskih naroda i utjecao na mlade naraštaje intelektualaca, među njima i na Hrvate. Godine 1909. oštro napada zagrebački veleizdajnički proces, a u Friedjungovu procesu u Beču razotkriva negativnosti austrijske i mađarske politike prema Slavenima, ali ne razotkriva negativnu ulogu Srbije. 

Godine 1914. emigrira u London, gdje priprema stvaranje samostalne Čehoslovačke. Idućih godina među izbjeglicama i ratnim zarobljenicima osniva češke dobrovoljačke odrede. Potkraj rata Masaryk odlazi u Sjedinjene Američke Države. Tijekom rata surađuje s Jugoslavenskim odborom koji djeluje u emigraciji te s Pašićevom srbijanskom vladom. Tada, nažalost, više ne vidi potrebu Hrvata za samostalnom državom. 

Masaryk 16. listopada 1918. objavljuje Deklaraciju o nezavisnosti Čehoslovačke, provodi program demokratizacije zemlje, agrarnu reformu i drugo. Narodna skupština u Pragu proglasila je nezavisnost te nove države 14. studenoga 1918., a za prvog predsjednika izabrala Masaryka, koji će na toj dužnosti ostati do 1935. kada se, zbog narušena zdravlja, povlači. 

Masaryk umire u Pragu 14. rujna 1937. Mnogo kasnije, kao što se raspala južnoslavenska zajednica naroda, raspast će se i država u kojoj je i njegov, slovački narod bio u neravnopravnom položaju.  

Kao filozof Tomaš Masaryk je eklektik. Njegova ocjena marksizma vrlo je loša, a materijalističku filozofiju smatra znanstveno nemogućom. Napisao je i brojne sociološke studije te se smatra utemeljiteljem češke sociologije.