Dan glagoljice: digitalno učenje u Matici hrvatskoj

Odjel za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske u povodu današnjeg Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva u Palači Matice hrvatske organizira niz radionica i digitalno učenje glagoljice.

Digitalno učenje glagoljice vodit će Josip Mihaljević, kaligrafsku radionicu Maja Jugović, radionicu Glagoljična pamtilica na predlošku mjeseci iz Hrvojeva misala , te radionicu glagoljičnoga nakita Irena Vojvodić, priopćila je Matica hrvatska.

O 'Misalu po zakonu rimskoga dvora iz 1483.' održat će predavanje učenici glagoljaši Stjepan Rusan i Petra Rožić iz Glagoljaškoga središta 'Frankopan' zagrebačke Osnovne škole Frana Krste Frankopana, a predavanje u prigodi 615. obljetnice 'Hrvojeva misala' iz 1404. održat će učenice Paola Naranđa i Barbara Šimrak.

Glagoljica je, kako ističe Matica hrvatska u povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, prvo pismo hrvatskoga jezika, a jezik je najsnažnije identitetsko obilježje jednoga naroda. Sačuvani glagoljični tekstovi potječu iz 11. st., a glagoljica je kao pismo hrvatskoga jezika bila u uporabi do 20. st.
Prvi Dan glagoljice – 22. veljače

Godine 1905. tiskan je posljednji glagoljični misal, a 1917. godine posljednja glagoljična početnica, napominje Matica. Hrvati su, naglašava se u priopćenju, više od tisuću godina sve što im je bilo važno, bilježili glagoljicom: književno-umjetničke tekstove, pravne tekstove, medicinske tekstove, diplomatske dokumente, povijesne tekstove, liturgijske tekstove, administrativne tekstove i epigrafske spomenike.

Glagoljaši stvaraju Hrvatima prvi hrvatski književni jezik, uvode Hrvate u Gutenbergovu eru tiskanjem prve hrvatske tiskane knjige na hrvatskome jeziku, jedinoga misala u Europi koji nije tiskan na latinici i na latinskome jeziku, prve južnoslavenske tiskane knjige, podsjeća Matica.
Na današnji dan tiskana prva hrvatska knjiga
Prva svjetska povijest u Hrvata tiskana je glagoljicom, ističu iz Matice, dodajući da glagoljaši prvi prevode Bibliju na hrvatski jezik. Prijevod nije pronađen ali postoje zapisi koji svjedoče o njezinu postojanju.

Hrvatske glagoljaše Karlo IV. poziva u Emaus (Prag) odakle šire glagoljičnu pismenost i hrvatski crkvenoslavenski jezik od 1348. do 1430. godine, napominje Matica hrvatska i podsjeća da su francuski kraljevi prilikom preuzimanja prijestolja od 14. st. do 1789. prisezali na hrvatsku glagoljičnu knjigu Reimski evanđelistar.

Hrvatska glagoljična knjiga, osim u Hrvatskoj, čuva se u 26 zemalja svijeta. Ovako bogata i dugotrajna glagoljaška kultura bitno je obilježje identiteta hrvatskoga jezika. Ujedinjuje u sebi i baštinu i identitet ulazeći kao sastavnica jezičnoga identiteta i u sve druge identitetske aspekte s kojima je jezik povezan, pa tako i u nacionalni identitet čineći njime Hrvate prepoznatljive u europskom i svjetskom kulturnom okruženju, ističe Matica hrvatska.

Kako se obilježava Dan hrvatske glagoljice provjerila je ekipa emisije Dobro jutro, Hrvatska: