Međunarodni je dan materinskoga jezika

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava danas, na Međunarodni dan materinskoga jezika, početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Kako bi se o hrvatskome jeziku, jednoj od najvažnijih značajki hrvatskoga identiteta, govorilo što više i kako bi se širila svijest o vrednotama i ljepotama hrvatskoga jezika i ove će godine Institut organizirati brojna događanja.

Tradicionalno će održati  Dane otvorenih vrata Instituta, od 11. do 15. ožujka, kada će ugostiti brojne škole i pripremiti za učenike i njihove profesore posebna predavanja o hrvatskome jeziku te predstaviti prošlogodišnja izdanja.

Osim tiskanih izdanja predstavit će se i nova aplikacija jezičnih savjeta za pametne telefone '555+ jezičnih savjeta' i dodatak portalu Hrvatski u školi (hrvatski.hr) 'Volim glagoljicu'.
Naučite glagoljicu s HRT-om
Kako napominju iz Instituta, taj je dodatak namijenjen svoj školskoj djeci i svima koji žele provjeriti svoje poznavanje glagoljičnih slova, ali i naučiti pisati glagoljicom te se poigrati 'Glagoljicom pamtilicom'.

S obzirom na to da je 22. veljače Hrvatski sabor nedavno proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva, na poticaj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a s ciljem poticanja svih govornika hrvatskoga jezika na promicanje ljepota i vrijednosti toga važnog dijela hrvatskoga kulturnog identiteta, planira se da svi dionici obrazovnoga sustava taj dan obilježe u sklopu školskih aktivnosti.
Prvi Dan glagoljice – 22. veljače

I nama su naši učenici priznali - kod kuće i s prijateljima govorimo materinski, a u školi književni jezik. Lori iz Brestovca Orehovečkog materinski jezik je spoj književnog jezika i kajkavskog jezika. No Luciji iz Zagreba netko je drugi glavni za materinski jezik - naime, njezin 'deda' je alergičan kad ne govori kajkavski. A sretnu li se mali Zagorci i Dalmatinci svaki na svojem materinskom jeziku - nastaje mali problem.

- Naš posao je naučiti ih izraziti se hrvatskim standardnim jezikom, ali kad na satu spontani razgovor treba pustiti djecu da se izraze na svom materinskom jeziku, kaže Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Učenici znaju i sami - kada se sjedi na kavi priča se na jedan način, a kada su u školi trebaju pričati književnim jezikom. Pa tko što voli - nek izvoli, jer bar mi možemo reći da obilujemo jezičnom raznolikošću.