Ministarstvo kulture o zakonima o umjetnicima i medijima, ali i o lektiri

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je da će Ministarstvo u ovoj godini zaokružiti zakonodavni dio vezan za kulturu, što se odnosi i na Zakon o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti koji je sada tek radni materijal, te se usredotočiti početi izradu Zakona o medijima, a osvrnula se i na prijepore vezane za lektiru.

Na konferenciji za medije održanoj danas u Ministarstvu kulture ministrica Obuljen Koržinek sažela je brojne prošlogodišnje aktivnosti ministarstva kojemu je na čelu, a o kojima se detaljni podaci mogu pronaći u Godišnjem izvješću Ministarstva kulture za 2018. što se može iščitati na mrežnim stranicama toga ministarstva.

Nekoliko novinarskih pitanja odnosilo se upravo na najavu zaokruživanja zakonodavstva u kulturi, posebice na izradu Zakona o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti koji je izazvao negativne reakcije nekih umjetničkih udruga.

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je da joj je žao što je, kako je rekla, pomalo zlonamjerno nešto što je radni materijal u javnosti distribuirano kao nacrt zakona. Ustvrdila je kako je riječ o radnom materijalu predstavljenom užoj radnoj skupini kao tema za raspravu, te da je uvodno vrlo jasno rečeno kako je sve što je u radnom materijalu otvoreno za komentare i dopune.

Ponovila je da je jedina namjera Ministarstva kulture da se osuvremeni sadašnji zakonodavni okvir koji, rekla je, datira iz nekoga davnog vremena i u velikoj mjeri nije prilagođen i nije usklađen s različitim zahtjevima ovoga vremena, te da se očuva sustav potpore samostalnim umjetnicima i precizno definira obavljanje umjetničke djelatnosti kako bi prestale različite i nejednake interpretacije, na prvome mjestu poreznih sustava.

Također, dodala je, žele se uvesti određeni novi poticaji, a tu je pak upućena vrlo jasna molba udrugama da o svim prijedlozima koje imaju, a odnose se na moguće poticajne mjere, izvijeste ministarstvo.

Obuljen Koržinek najavila je kako Ministarstvo namjerava napraviti sustav potpore, posebno za mlade umjetnike koji izlaze na tržište rada i koji su, ocijenila je, sada u neusporedivo težoj situaciju od one u kojoj su bili prije.

apomenula je kako se u radnom materijalu već nalaze neki iskoraci koji se tiču poreznoga tretmana, odnosno povećanja nekih specifičnih olakšica koje se odnose na umjetnike.

Ministrica je istaknula još jednu temu koja se nameće u vezi izrade zakona o umjetnicima, a to je pitanje strukovnih udruga koje su, rekla je, najvažniji partner Ministarstva kulture. Ocijenila je kako sadašnji zakonodavni okvir ne daje nikakve smjernice koja udruga može dobiti status strukovne udruge, već je to arbitrarna odluka ministra koga će uvrstiti ili ne uvrstiti.

Izvijestila je kako se u postojećem radnom materijalu nalaze određeni kriteriji, a sada treba vidjeti kako će, ovisno o pojedinim područjima, udruge dati prijedloge. Ministrica smatra kako ipak trebaju biti definirani neki minimalni kriteriji, a ne da to ovisi o dobroj volji ministra.

U svakom slučaju nema potrebe za bilo kakvim uznemiravanjem umjetnika, istaknula je ministrica, te ponovila kako to nije nacrt zakona, te najavila kako isto tako nacrt neće biti objavljen dok ne bude usuglašen, najprije u okviru uže radne skupine, a onda i raspravljen sa svim strukovnim udrugama koje su sada na popisu.

Potpora kvalitetnom novinarstvu; model dovoljno udaljen od političkoga sustava odlučivanja

Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se i na to koji će biti glavni naglasci u najavljenim novim zakonskim medijskim rješenjima. Ministrica je podsjetila kako su prije dva tjedna na Hrvatskom radijskom forumu iznesene osnovne smjernice.

Ideja je da se smjernice medijske politike preventivno oblikuju kao okvirni dokument koji će biti usmjeren na nekoliko ključnih područja, od kojih je revizija zakonodavstva samo jedno od tih područja,  dodala je.

Objasnila je kako se revizija zakonodavstva u velikom dijelu ne odnosi samo na potrebe usklađivanja s europskom pravnom stečevinom, nego posebno i na tehnološke promjene u načinu proizvodnje i konzumiranja medijskih sadržaja.

Ministrica je ocijenila kako se može reći da su naši medijski propisi 'hiper-regulirani' za analogno vrijeme, a zapravo vrlo malo ili rubno, reguliraju sve nove načine distribucije i proizvodnje medijskih sadržaja.

S tim u vezi, podsjetila je kako je vlada bila jako angažirana i u donošenju Direktive o autorskom pravu na zajedničkom digitalnom tržištu jer smo upravo tu, rekla je, prepoznali da treba zaštititi novinare i novinarski rad. Dodala je kako se o tome puno razgovara i u Hrvatskoj te najavila da će to biti prepoznato i u sljedećem financijskom razdoblju kroz nekoliko programa EU kao potpora kvalitetnom novinarstvu.

Tu pak, smatra ministrica, moramo pronaći neki model dovoljno udaljen od političkoga sustava odlučivanja, a opet usustavljen na način da se može usustaviti neki tip potpore jer, istaknula je, znamo da je novinarska profesija u jako teškoj situaciji.

Što se pak tiče izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA), ministrica je objasnila kako je riječ o doista manjim izmjenama u prvom redu vezanim uz usklađivanje s pravilima o državnim potporama što se propustilo učiniti u razdoblju pregovora jer je, istaknula je, važno da se kompletno financiranje Hine prilagodi tom okviru.

Najavila je kako će naglasak na medijskom zakonodavstvu biti i na transparentnosti vlasništva medija kao jednoj od važnih poluga za jačanje povjerenja i osiguranja medijskoga pluralizma što je, ocijenila je, također područje na kojemu postoji zastarjeli koncept mjerenja koncentracija gdje iz obuhvata 'ispada' cijeli niz medijskih usluga koje se danas pružaju, a zapravo nisu postojale kada je zakon donesen 2008. i 2009.

Ministrica je izdvojila i pitanje medijske pismenosti s kojom se, rekla je, bave brojni dionici, a jedna je od ključnih kompetencija kako bismo u prvom redu mlade ljude naučili kako u današnjem vremenu prepoznati negativne pojavnosti kao što su govor mržnje, neprimjereni sadržaji koji se komuniciraju, kao i lažne vijesti o kojima se sada dosta govori.

Zato, smatra, treba mlade, ali i širu populaciju osvijestiti koji su to relevantni i kredibilni medijski izvori, a ne mediji u kojima nema ni standarda niti uredničke odgovornosti.

Nema sukoba ministrica kulture i obrazovanja oko lektire

Novinare je zanimalo i postoji li sukob između ministrice kulture i ministrice znanosti i obrazovanja vezan uz lektiru, te je li ministrica Obuljen Koržinek pročitala kurikul hrvatskoga jezika i misli li da je on u suprotnosti s nacionalnom strategijom obrazovanja.

Ministrica je ocijenila kako je teško postići suglasje o kanonu, što je namjera kurikula koji se odnosi na hrvatski jezik. Podsjetila je kako Strategija poticanja čitanja govori kako kod mladih ljudi treba posebno poticati ljubav za čitanje, čitalačke navike i čitanje iz užitka.

Objasnila je da će se jedan dio kurikula odnositi na izbor učitelja i nastavnika te ustvrdila kako se osobno ne osjeća kompetentnom, uz sve stručnjake koji su na tome radili, da ulazi u službenu ocjenu toga procesa.

Nikakvoga sukoba nema, dapače, suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja je iznimna i pokrenuli smo niz zajedničkih aktivnosti i programa i jako smo usko surađivali na pripremi Zakona o knjižnicama koji se u jednom dijelu tiče narodnih knjižnica za koje je mjerodavno Ministarstvo kulture, u velikoj mjeri školskih knjižnica u cijeloj vertikali do visokoškolskih,  istaknula je ministrica.

S tim u vezi je i pitanje odabira lektire koji će, rekla je, u velikoj mjeri utjecati na politiku nabave u knjižarama i školskim knjižnicama što se dijelom odnosi i na pitanje potpora dvaju ministarstava.

Ministrica Obuljen Koržinek smatra kako se mora, u skladu sa Strategijom poticanja čitanja i svim mjerama poduzetim u mandatu ove vlade kako bismo pomogli urušenom sustavu knjige i nakladništva, zapravo gledati cjelinu i to kako popunjavati fondove školskih knjižnica, ne samo i isključivo lektirnim naslovima, već i o naslovima koje bi trebala iznjedriti neka šira rasprava, a moraju biti kako bi se ispunio onaj drugi dio Strategije poticanja čitanja, a to je čitanje iz užitka.

Naravno, ne želim reći da sve što je u kanonu ne bio užitak za čitanje, upravo suprotno, mnogi od nas će i one knjige koje su čitali u lektiri, uvrstiti među svoje najomiljenije knjige ili one kojima se često vraćaju, ali sigurno je i kako bi svaki stručnjak pronašao nekog autora kojega bi dodao ili izbacio,  zaključila je ministrica kulture.