Kakva je sudbina plemenite periske?

Parazitsko oboljenje 2016. pojavilo se u Španjolskoj i za sobom ostavilo pustoš. U međuvremenu se proširilo Sredozemljem od Francuske do Turske. U Jadran još nije stiglo ali ga u budućnosti možemo očekivati.

Znanstvenici i dalje tragaju za odgovorima, no posve je sigurno da sudbina plemenite periske, simbola Mediterana, koja svojom ljušturom u obliku krila stvara crvene bisere nalik suzama, ukazuje na neželjene promjene u stanju mora.
Periske, simbol Mediterana, u velikoj su opasnosti
Smrtonostni jednostačni parazit pronađen je u vezivnom tkivu oboljelih i uginulih jedinki. Nepoznato je kako se zaraza širi.

- Ono što se može napraviti je smanjiti bilo kakav doticaj između tih periski koje su zaražene i zdrave, znači da se ne miču te zaražene periske i da dolaze na područje gdje su zdrave - savjetuje biolog Žarko Jaković.

Periska, lostura, palastura narasti može i do 120 centimetara. Ljuštura joj je obično gusto naseljena drugim morskim organizmima. Doživjeti može više od 40 godina a u prošlosti je zanimljiva bila ne samo radi mesa koje se osim za jelo koristilo kao mamac u vršama, već i zbog bisusnih niti, takozvane morske svile, kojom se pričvršćuje za morsko dno.

Živi na dubinama do 30 metara. Zbog lake je dostupnosti u prošlosti već bila pred izumiranjem na našem području. Oporavila se i vratila. Presudnom se pokazala zaštita njenog staništa.

Plemenita periska endem je Sredozemlja i Jadrana. Neprocjenjiva u održanju bioraznolikosti mora koje je tamo gdje ona živi, neodoljivo čisto i bistro.