Nasilje na internetu - kome se obratiti?

73 posto djece ima neko iskustvo u korištenju interneta, a ono raste s dobi djeteta. Na internetu je gotovo svakodnevno 58 posto djece u Hrvatskoj. Nove tehnologije donose mnogo dobroga, no s, druge strane, nasilje putem interneta sve je učestalije među mlađom djecom. Zabrinjava činjenica da polovina djece ne zna komu se obratiti za pomoć.

Društvene mreže, igrice, dopisivanje, kanali na YouTubeu... bezbroj mogućnosti i bezbroj opasnosti - ovi osnovnoškolci itekako su ih svjesni.

- Ja mislim da se ne smije objavljivati sadržaj koji bi nas, "osramotio". Mislim da privatan profil ipak nije tolika zaštita ako dopuštamo bilo kome da nas samo tako prati, rekao je učenik.

Dijeljenje osobnih podataka, fotografija, prihvaćanje nepoznatih ljudi za prijatelje na društvenim mrežama - samo je dio rizičnog ponašanja. 

- Cyberbulling kao jedno od najčešćih ustvari pojava među mlađom djecom. Najveći rizik kod mladih adolescenata je taj sexting - dijeljenje eksplicitnih fotografija pogotovo partnerskim odnosima i onda kad taj odnos završi vrlo često te fotografije izađu u javnost, rekao je Tomislav Ramljak, ravnatelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, Osijek.

2013. prijavljeno je 50-ak slučajeva seksualnog iskorištavanja djece putem novih tehnologija. Pet godina poslije taj se broj utrostručio. No kada znamo da polovina djece ne zna kome se obratiti za pomoć - teško je procijeniti koliko je ostalo neprijavljeno.

- Neki se boje da će im roditelji zabraniti korištenja mobitela, interneta i tako dalje. onda to skrivaju u sebi. Onda naravno postaju sve veće i veće žrtve raznoraznih prijevara i nasilja, rekla je Tatjana Priselac, profesorica informatike i matematike, OŠ Izidora Kršnjavoga, Zagreb.

Takvo iskustvo imaju i neki od Irminih prijatelja.

- Neki su im počeli prijetiti ili samo ih jednostavno vrijeđati ljudi koji nikad nisu vidjeli ni jednom u životu, samo su ih našli i počeli su im pisati neke grube poruke i to nije ugodno nikome pogotovo ne nekoj djeci koja idu u sedmi razred, rekla je Irma iz OŠ Izidora Kršnjavoga, Zagreb.

U borbu protiv nasilja na internetu trebaju se uključiti svi: od državnih institucija, škole, medija do roditelja.

- Problem je kod djece što ne znaju osvijestit opasnosti s kojima se susreću. Mi stariji već imamo taj sklop u glavi di mi intuitivno znamo da nešto nije u redu, kod djece je to potrebno vrijeme da se to stvori, naglašava Ivo Majerski iz HAKOM-a.

Osječki Centar za nestalu i zlostavljanu djecu izradio je projekt internetske platforme namijenjen edukaciji učenika, roditelja i stručnjaka o sigurnosti djece u digitalnom okružju.

- Pedeset i jedan posto djece tijekom godine dana prethodno došao u kontakt s neprimjerenim sadržajima na internetu što je jako velika brojka i ono što sam rekla da je 18 posto djece htjelo otići na sastanak s osobom, podružiti se s osobom koju su upoznali putem interneta, dakle koju ne poznaju, govori se.

Takvo i ostala ponašanja poput ismijavanja i upućivanja ružnih riječi pojedincima ili skupinama, učenici sedmih razreda riječkih osnovnih škola osvijestili su na kreativnim radionicama "Surfajmo na sigurno".

Svako treće dijete izloženo je neprimjerenom sadržaju  i zlostavljanju na internetu. Bilo koji oblik nasilja - pa tako i onaj na internetu i društvenim mrežama treba prijaviti.