Studija: Mladi nezadovoljni društvom, trećina razmišlja o odlasku

Mladi u Hrvatskoj izrazito su nezadovoljni društvenim statusom te procesima i pojavama u suvremenom društvu, a najviše su zadovoljni privatnim okruženjem, pokazalo je istraživanje Zaklade Friedrich Ebert Stifung (FES) i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) čiji su rezultati predstavljeni u Novinarskom domu.

Empirijsko istraživanje mladih u Hrvatskoj provedeno je 2018. godine na uzorku od 1500 ispitanika u dobi između 14 i 29 godina, a dio je međunarodnog istraživanja mladih u deset država Jugoistočne Europe i Zapadnog Balkana - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Rumunjskoj, Sloveniji i Srbiji.

Ispitivani su stavovi mladih o njihovim privatnim aspektima života - obitelji, prijateljima, slobodnom vremenu, te o obrazovanju, zaposlenju, osobnim, društvenim i političkim vrijednostima i mobilnosti.

Prvo je ovakvo istraživanje u Hrvatskoj provedeno 2012. godine, a Vlasta Ilišin s IDIZ-a kazala je da se rezultati istraživanja ne razlikuju drastično od prethodnih.

- Neke vrijednosti su više prihvaćene nego prije, a neke i manje - narasla je religioznost među mladima, no ona nije u najvišem stupnju od kada se provode istraživanja mladih. S druge strane, opala je isključivost prema osobama drugih spolnih orijentacija - izjavila je Ilišin koja u tim pojavama vidi potvrdu da se u Hrvatskoj zbivaju proturječni procesi i da se istodobno događaju modernizacijske promjene ali i one koje ukazuju na retradicionalizaciju.

U usporedbi s drugim zemljama u kojima je provedeno istraživanje, mladi u Hrvatskoj izrazito malo sudjeluju u sportskim aktivnostima.

- U svom slobodnom vremenu najveći je postotak mladih upravo u Hrvatskoj koji nikada ne sudjeluje u nikakvim sportskim aktivnostima. Njih je kod nas 40 posto, dok je u Sloveniji samo 2 posto dalo te odgovore - kazala je Ilišin.

Većina mladih rade u uvjetima suprotnim njihovim željama

Istraživanje je pokazalo da manje od polovice mladih radi u svojoj struci, da polovica nema siguran i trajan posao, dok u prosjeku tjedno rade dulje od zakonom propisane norme za što dobivaju plaću koja je u prosjeku niža od prosječne plaće u Hrvatskoj.

S druge strane, među poželjnim kvalitetama sadašnjeg ili budućeg radnog mjesta, mladima je najvažnija sigurnost i neovisnost, dok je najveći strah kod mladih nezaposlenost.

- Ovi su rezultati pokazatelji da su uvjeti rada u suprotnosti sa željama najvećeg broja mladih-  kazala je Ilišin te dodala da unatoč tomu što je mladima važno imati slobodno vrijeme, njih 39 posto radi više od 40 sati tjedno.

Većina mladih živi u roditeljskom domu

Više od četvrtine ispitanika živi zajedno s roditeljima ili drugim srodnicima, a petina s bračnim ili izvanbračnim partnerima. Također, 71 posto njih živi u roditeljskom domu, 15 posto u vlastitom ili partnerovom stanu, a 13 posto žive kao podstanari. Rezultati su pokazali kako mladi imaju i povjerenja u brak, pa ih četiri petine zamišlja svoju budućnost u bračnoj zajednici s djecom.

Zanimljiva je, istaknula je Ilišin na predstavljanju rezultata, važnost određenih karakteristika u odabiru bračnog partnera kod mladih. Više od dvije trećine ispitanika smatra da su osobnost, zajednički interes i izgled umjereno do vrlo važni pri odabiru partnera; njih 66 posto kod odabira parnera smatra važnim odobravanje obitelji, a njih 49 posto smatra da je važna nevinost partnera ili partnerice.

Svakodnevni život u školi ili na fakultetu 42 posto mladih doživljava teškim i stresnim, dok ih samo 11 posto ispitanih doživaljava laganim. Prosječna ocjena koju mladi daju kvaliteti obrazovanja u Hrvatskoj je 3,2, a više od polovice mladih smatra da obrazovanje nije dobro prilagođenu tržištu rada.

Slabo zainteresirani za politiku

Odnos mladih prema politici okarakteriziran je slabim interesom i znanjem o politici, slabom uključenosti u građanske akcije i inicijative, snažnom zaokupljenosti socioekonomskim temama i problemima te izrazitim nepovjerenjem u političke institucije.

Rezultati ukazuju i na nezadovoljavajuću razvijenost građanske političke kulture mladih u Hrvatskoj, pri čemu se postojeći demokratski deficiti mogu povezati s neadekvatnom političkom socijalizacijom.

Nepovjerenje u političke i društvene institucije

Rezultati istraživanja pokazali su da ukupno gledajući, mladi u Hrvatskoj pokazuju više institucionalnog nepovjerenja nego povjerenja. Tako je 66 posto ispitanih izrazilo nepovjerenje u političke stranke, nešto više od polovice nepovjerenje je izrazilo u Hrvatski sabor i Vladu, a 50 posto mladih u lokalnu vlast.

S druge strane, najviše je mladih izrazilo povjerenje u vojsku (48 posto) i policiju (41 posto), dok je u crkvu i vjerske institucije jednak postotak ispitanika, njih 33 posto, iskazalo i povjerenje i nepovjerenje. Trećina mladih vjeruje i u volonterske pokrete, dok je veći postotak onih koji ne vjeruju (34 posto) nego onih koji vjeruju (27 posto) medijima u Hrvatskoj.

O odlasku iz Hrvatske razmišlja trećina mladih

Skoro dvije trećine mladih ne izražava želju za emigriranjem iz Hrvatske, odnosno jedna trećina ih želi otići. S obzirom na istraživanje iz 2012. godine, 20 posto je više onih koji žele ostati u domovini. Ipak, ističe se, desetina mladih izražava jaku do vrlo jaku želju za odlaskom, dok isto toliko njih planira iseliti u sljedećih 6 mjeseci.

Najviše mladih želi otići u Njemačku, a potom u Austriju, Veliku Britaniju, Švedsku i Švicarsku, a glavni motiv odlaska je ekonomske prirode.

Hrvatska mladež slobodno vrijeme provodi u zabavnim i opuštajućim aktivnostima, dok je manjina onih koji ga posvećuju sadržajima koji dopridonose osobnom rastu i razvoju.

Mladi najviše vjeruju obitelji, prijateljima i rođacima, umjereno kolegama, susjedima te ljudima druge vjere ili političkih uvjerenja, a najmanje političkih vođama.