23. ožujka 1842. - Umro Marie Henri Beyle

Na današnji dan 1842. godine u Parizu je umro Marie Henri Beyle, francuski književnik poznatiji kao Stendhal.

Rođen je 23. siječnja 1783. godine u Grenobleu. Potomak je imućne buržoaske obitelji. U ranoj mladosti raskida s Crkvom i religijom i okreće se enciklopedistima i Shakespeareu. Godine 1799. odlazi u Pariz s namjerom da studira na Politehničkoj školi, ali na nagovor rođaka zapošljava se u ministarstvu rata (u intendanturi).

Nakon dugogodišnjeg boravka u Italiji daje ostavku u službi, živi nesređeno, mijenja ljubavnice i pokušava napraviti karijeru u trgovini. Godine 1806. reaktivira se i kao oficir Napoleonove vojske i kreće u Njemačku, gdje izbliza prati Bonapartove uspjehe. Godine 1810. imenovan je auditorom u Državnom vijeću. Poslije Napoleonova pada, svjestan da poniženje čeka svakog bonapartistu, sklanja se u Milano.

Godine provedene u Milanu (1814. - 1821.) smatra najsretnijim razdobljem svog života. Iz Milana ga je protjerala austrijska policija pod sumnjom da šuruje s karbonarima te se vraća u Pariz. Nakon Srpanjske revolucije imenovan je konzulom u Trstu (1830.), a malo zatim konzulom u Civitavecchiji (1831. - 1841.).

Listajući stare talijanske kronike nalazi motive za niz svojih novela u kojima slika strasti srednjeg vijeka i neobuzdana ludovanja renesansne Italije. Godine 1838. objavljuje Mémories d'un touriste, a 1839. svoju drugi veliki roman La Chartreuse de Parma u kojemu se našlo mjesta za sve ono što ga je zanosilo: Napoleon, kult energije, ljubav, Italija, okus avanture. U tišini Civitavecchije koncipirao je mnoga djela koja zbog svoje nagle smrti nije uspio dovršiti.

Njegova postumno objavljenja djela tvore malu biblioteku: La Vie de Napoléon; Lucien Leuwen (Le Rouge et le Blanc); Laniel; Les Nouvelles inédites; La Vie de Henri Brulard; Les Souvenirs d'égotisme; La Journal; Correspondance; Letters a Pauline (pisma sestri); Le Journal d'Italie.

Stendhal je zastupao stajalište kako je lov za srećom osnovna značajka svih ljudi. Njegovi junaci redovito su odvažne i ambiciozne osobe. Stendhalov superiorni čovjek igra igru na sve ili ništa - ili će se probiti na do vrha ili će u toj borbi biti dotučen.

Njegov filozofski stav prema životu (beylizam) nije ostao bez odjeka i utjecaja. Superironi čovjek prethodi Nietzscheovu natčovjeku. Suvremenici ga nisu voljeli, a njegova tvrdnja da će biti shvaćen tek oko 1880. godine pokazala se točnom.

Preminuo je u Parizu 23. ožujka 1842. godine, a prije smrti zatražio je da mu na grob uklešu riječi: Arrigo Beyle, Milanese.

Citat:

Riječ je dana čovjeku da sakrije svoju misao.