18. tjedan mozga u Hrvatskoj o učenju i pamćenju

Ovogodišnji 18. tjedan moga u Hrvatskoj dio je svjetske akcije koju je potaknula Dana Alliance for Brain Initiative s ciljem promocije znanja o mozgu i bolestima mozga.

Organizacijom Tjedna mozga Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ispunjavaju svoju misiju u našoj sredini. Društvo je ove godine izabralo zanimljivu temu - učenje i pamćenje.

- Mozak je vrlo zanimljiv organ koji ima ograničen volumen - oko 1500 cm3, no ono što je neograničeno je njegova sposobnost da stječemo nova znanja i vještine. To će biti i tema Tjedna mozga - na jednostavan način pokušat ćemo govoriti o tim kompliciranim temama i ljudima približiti kako se ti procesi odigravaju u našem mozgu - izjavio je prof. dr. sc. Milan Radoš iz Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.

- Kada govorimo o razvoju, bitno je reći da sve što radimo tijekom razdoblja školovanja, predškolske dobi, nakon adolescencije, sve to utječe na strukturu i kapacitete koje ćemo imati nakon 25. godine života - upozorio je prof. dr. sc. Zdravko Petanjek, neuroznanstvenik s Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Prof. Radoš je objasnio da mozgu treba vremena da se dobro uštima i neke sposobnosti se razvijaju s vremenom. Malom djetetu želje su vrlo konkretne i opipljive i sposobnost apstraktnog razmišljanja javlja se tek u adolescenciji kada se formiraju naši svjetonazori.

- U tom periodu se i mi kao osobe u svom psihološkom profilu dosta intenzivno mijenjamo pa je zbog toga u tim turbulentnim promjenama ponekad teško s tinejdžerima komunicirati jer su u sustavu koji je u konstantnoj promjeni - kazao je.

Prof. Petanjek je naglasio da su psihičke promjene u adolescenciji zapravo odraz bioloških promjena, preslagivanje. U tom smislu marihuana, recimo, može imati vrlo devastirajući učinak, biti ključni čimbenik koji će dovesti do određenih bolesti, ali isto tako i utjecati na kapacitete učenja i pamćenja.

- Cijeli taj splet odvija se u interakciji gena i okoline, dakle genetska predispozicija je dosta bitna za inteligenciju, ali bez okolinskog utjecaja neće biti ništa. Dakle, kada se pitamo koliko su važni geni i koliko okolina - geni su bitni 100 posto, okolina 100 posto, ako nešto propustimo tijekom razvoja, propustili smo zauvijek, ne možemo to nadoknaditi - upozorio je Petanjek.

Zbog toga je za djecu vrlo važno da budu djeca, da su stalno u interakciji s drugom djecom, drugim ljudima, to su idealni uvjeti u kojima se mozak najbolje razvija, naglasio je prof. Radoš i upozorio da je danas veliki problem  to što su djeca izolirana i često u interakciji s digitalnim svijetom.

- Interakcija, socijalna igra u kojoj djeca sama izmišljaju svoje igračke i svoju igru je nešto što idealno djeluje na razvoj mozga i bitno je to djeci omogućiti - savjetuje Radoš.

Da kretanje utječe vrlo dobro na mozak, znali su još i stari Rimljani, a mi kao da smo sada otkrili toplu vodu, kažu gosti. No za razliku od starih Rimljana, mi znamo zašto je to tako - dok čovjek ima aerobnu fizičku aktivnost, luči se jedna molekula koja pospješuje učenje i pamćenje. Dokazano je da djeca koja imaju fizičku aktivnost bolje uče i bolje pamte, čak postižu i bolje rezultate u matematici.