'Leda' u Šibeniku: glumci i publika pred ogledalom istine

Jedno od najboljih djela hrvatske dramske književnosti, Krležina 'Leda', u subotu je premijerno izvedena šibenskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Kako 'Ledu' danas vidi, pokazao je redatelj Boris Svrtan.

Punih je 9 desetljeća prošlo od objave 'Lede' Miroslava Krleže, no riječ je o predstavi koja je aktualna i danas. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa jedno je od najboljih djela hrvatske dramske književnosti.

Onako kako je to samo Krleža znao, glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja. Melita i Klanfar s jedne strane, Aurel i Klara s druge, te Oliver Urban među njima. Protagonisti su to Krležine Lede, podnaslovljene kao komedija jedne karnevalske noći.

- U najboljoj inspiraciji vrhunskih komedija, koje su uopće na svijetu napisane, to je tako suptilan jezik s toliko ludih karaktera koji se itekako dobro spajaju s našom stvarnošću, kaže redatelj i glumac u predstavi 'Leda' Boris Svrtan.

HNK u Šibeniku od osnivanja, odnosno profesionalizacije Krležu u vlastitoj produkciji nije igrao.
- Ja se nadam, ako mogu bit tako neskroman, da je ovo početak jedne poetike u Šibeniku koja će dati nešto novo, najavljuje ravnatelj HNK-a Šibenik Jakov Bilić.

- Kad bi nove generacije malo posegnule za Krležom, imale bi bolji uvid u sebe kao što bi svi na ovom prostoru imali bolji uvid u sebe, a mislim da bi to u kontekstu naših života i društvenih prilika bilo dosta važno, komentira glumac Luka Dončić.

Priliku da upravo s Krležom prvi put nastupi u rodnome gradu dobila je mlada šibenska glumica Ivana Gulin: Meni Krleža, a pogotovo 'Leda', imaju veliko značenje zato što sam akademiju upisivala baš s tim komadom, ističe glumica Ivana Gulin.

Okosnica 'Lede' dva su braka iz interesa i puno više ljubavnih intriga: Ja sam pokušala naći nekakvu ženu koja bi se u sadašnje vrijeme udala isto tako iz materijalnih razloga, napominje glumica Franka Klarić.

Kostime za šibensku predstavu osmislila je Sara Lovrić Caparin, a svjetlo je oblikovao Josip Bakula. Zvučnu, pak, sliku potpisuje drniški klarinetist Roko Radeljak.