Je li na vidiku rješenje sudbine zagrebačkog Paromlina?

Arhitektonsko rješenje jednog od najvažnijih zagrebačkih spomenika industrijske arhitekture prilično je ambiciozno. Na natječaju su pobijedili arhitekti koji u planu imaju vrlo modernu knjižnicu koja će poštivati postojeći okoliš. 

"Ideja je generalno bila da forma bude dosta nježna prema postojećim zgradama, odnosno, da ako već čuvamo zgrade da ih i na neki način pokažemo. Iz tog razloga je i ova reflektirajuća fasada, objašnjava Berislav Medić, UPI-2M.

Kompleks Paromlina već 31 godinu čeka konačno rješenje. Pod izlikom da je opasan za građane Zagreba, dio Paromlina srušen je krajem lipnja 2014. Na tom mjestu napravljeno je veliko parkiralište.

Kriteriji natječaja za obnovu bili su očuvanje baštine, kompleksna funkcija suvremene knjižnice te odnos prema urbanitetu i okolišu.

- To je jedno fleksibilno i funkcionalno rješenje koje je u puno manje nivoa nego što su recimo to ostali radili, rekao je Krešimir Rogina, predsjednik Ocjenjivačkoga suda za ocjenu radova.

No, pitanje je hoće li središnja gradska knjižnica zaživjeti na toj lokaciji kada se u neposrednoj blizini nalazi i Nacionalna Sveučilišna knjižnica.

- Osobno mislim da je idealna pozicija za novu gradsku knjižnicu jer postojeći kapaciteti knjižnica ne zadovoljavaju niti više samom arhitekturom niti potrebama gradske knjižnice, kaže arhitektica Anamaria Filipović.

Projekt nije jeftin, stoji oko 200 milijuna kuna. Sljedeći korak Grada je narudžba projektiranja, zatim se čekaju potrebne dozvole, a sve to trajalo bi otprilike 5 godina.