9. travnja 1862. - Osnovan stol sedmorice

Kraljevskom odlukom od 9. travnja 1862. u Zagrebu je osnovan „Stol sedmorice“ kao hrvatski vrhovni sud.

Time je Hrvatska zaslugom bana Ivana Mažuranića prvi put dobila potpuno cjelovit vlastiti pravosudni sustav. Unatoč žestokom protivljenju Ugarske, sud je iste godine počeo s radom. Hrvatski pravosudni sustav time je postao posve zaseban sustav u odnosu na austrijski i ugarski, te je bio jedan od izraženih razlikovnih elemenata hrvatske autonomije unutar Habsburške monarhije.

Kako je ustanovljen u vrijeme kad je vrhovna sudačka služba bila spojena s banskom čašću, njime je do 1874. formalno predsjedao ban. Tada dolazi do diobe sudstva i uprave, a izbor za predsjednika „Stola sedmorice“ pada na sedmoricu sudaca koji su ga činili. Kao vrhovni sud rješavao je žalbe na presude nižih sudova te davao mišljenja o nacrtima zakonskih propisa koje mu je Vlada dostavila. 

I u vrijeme Kraljevine SHS „Stol sedmorice“ ostaje najviša sudska instancija, a 1919. osnovano je i posebno Odjeljenje B Stola sedmorice kao najviša sudska instancija za bivše austrijsko pravno područje Kraljevine SHS, odnosno slovenske zemlje i Dalmaciju.

Godine 1939. "Stol sedmorice" postao je vrhovni sud novoosnovane Banovine Hrvatske. U vrijeme Nezavisne Države Hrvatske 1942. ukinuti su „Stol sedmorice“ i Vrhovni sud u Sarajevu, a umjesto njih osnovan je Vrhovni sud u Banjoj Luci kao najviša sudska instancija za cijelo područje NDH. No ta odredba nije provedena i „Stol sedmorice“ nastavlja djelovanje te 1943. upravo on preuzima nadležnost za područje NDH.

S radom prestaje 1945., kada je ukinut odlukom Predsjedništva AVNOJ-a.