10. travnja 1915. - Lausanne postaje sjedištem Međunarodnoga olimpijskog odbora

Kada je 1914. izbio Prvi svjetski rat Pierre de Coubertin bio je predsjednik Međunarodnoga olimpijskog odbora. Sjedište je bilo u Parizu, prema pravilu da je sjedište tamo gdje živi i radi predsjednik. 

Pierre de Coubertin dobrovoljno se prijavio u vojsku. Budući da je već imao 51 godinu, dobio je službu u Ministarstvu prosvjete i školstva. Za vrijeme njegova služenja u francuskoj vojsci, na dužnosti predsjednika Međunarodnoga olimpijskog odbora zamijenio ga je Švicarac barun Godefroy de Blonay. Tako je ured Međunarodnoga olimpijskog odbora preseljen u neutralnu Švicarsku.  

Pojavio se još jedan i to velik problem: glasovi protiv Njemačke i Berlina kao domaćina 6. ljetnih igara 1916. bili su sve glasniji. Što je rat dulje trajao, to je postajalo sve jasnije da će se odluka o Berlinu, donesena u Stockholmu 1912., morati mijenjati. Bilo je nezamislivo u tom času zamisliti Berlin kao središte olimpizma. 

Pierre de Coubertin znao je da ideji olimpizma prijeti opasnost. Kao toliko puta u svome djelovanju nalazi rješenje: uz pomoć prijatelja, prije svega barona Godefroya de Blonaya, uspijeva sklopiti s gradom Lausanneom sporazum, po kojem će taj grad u neutralnoj Švicarskoj postati stalnim sjedištem Međunarodnog olimpijskog odbora. Taj je sporazum potpisan u Lausannei na današnji dan 1915. 

Prvi dom Međunarodnoga olimpijskog odbora bila je vila Mon repos - dar grada Lausannea. U toj je zgradi i začetak Olimpijskoga muzeja. Međunarodni olimpijski odbor 1968. seli se u dvorac Vidy. A 1993. svijet dobiva u središtu olimpizma Lausannei veličanstven muzej.