Post je blagodat, ali ne preporučuje se svakome

Poznata je činjenica kako povremeni post donosi brojne pozitivne učinke na naše psihičko i fizičko zdravlje, a kako smo već u razdoblju korizme – periodu odricanja i posta, odlučili smo provjeriti kroz koje faze prolazi naše tijelo tijekom povremenog preskakanja obroka i kakve nam blagodati donosi.

U nas post je kulturološki uvjetovan i najčešće vezan uz religijske običaje. Međutim post je također jedan od alata za poboljšanje zdravstvenog stanja.

- Čovjek nije namijenjen da svako malo nešto gricka i jede i da ima 5,6,7,8,9,10 sitnih obroka kao što se običava reći. Naravno, postoje iznimke kada je potrebno raspodijeliti sitne obroke kod određenih dijetoterapija, ali kod zdravih ljudi se preporučuje imati vremensku restrikciju između pojedinih obroka, a povremeno i postiti - savjetuje nutricionist Nenad Bratković.

Za čovjeka je dobro i tijekom dana, ali i u određenim periodima godine postiti, to jest odrediti si energetske restrikcije.

- Smatra se da je to jedan od ključeva dugovječnosti. Kod ljudi koji žive preko 100 godina, oni nemaju prekomjernu energetsku konzumaciju hrane, nego se kontrolirani energetski unosi što onda i objašnjava kroz mitohondrije, stanične organele i druge hormonalne mehanizme - objašnjava Bratković.

Korizma onim ljudima koji su se odrekli štetnih navika i odlučili postiti određene dane ili određeni period, može poslužiti i kao svojevrsna detoksikacija.

- Detoksikacija je jedan suvremeni marketing, a istovremeno je i jedan vrlo ozbiljan pojam koji se koristi i u medicini i u znanosti. Mi posjedujemo vlastite detoksikacijske sustave, urođene u stanici. Postoje nutrienti koji aktiviraju te sustave, i zbog toga post ima učinke na razini substanične, podstaničnog mehanizma kako djeluje povoljno na organizam - kaže Bratković.

Postoji nekoliko različitih vrsta posta, a nutricionist Bratković naglašava da je važno nakon posta ne kompenzirati povećanim energetskim unosom sljedećeg dana.

Može biti i split – 12 sati jedete, 12 ne jedete, 6 sati jedete, 18 ne jedete, ili određene dane da se stvara energetska restrikcija, da se jede 20-25% unosa određene dane, druge dane se posti.

Post se prakticira godinama i stoljećima, a danas su i znanstveno dokazani njegovi pozitivni učinci na funkcioniranje organizma. U takozvanim opservacijskim studijama je pokazano, a i subjektivnim metodama, ljudi kažu da su bolje fokusirani uglavnom, da su manje razdražljivi nakon onog prvog perioda hipoglikemije, niske razine koncentracije šećera.

Treba imati na umu da unatoč višestrukim blagodatima, post ipak nije preporučen svakome.

Zdrava mala djeca ne bi smjela u načelu postiti, podvrgavati se postu. Dijabetičari, pogotovo dijabetičari tipa 1 također, jer, kaže Bratković, može biti vrlo opasno.

Kod žena post može izazvati i prestanak proizvodnje estrogena te time i izostanak menstruacije. Tako da bi se prije odluke za pridržavanjem posta, svakako trebali savjetovati s liječnikom ili nutricionistom.