Prehrana onkoloških bolesnika - najčešće zablude

U Hrvatskoj od raka godišnje oboli više od 21.000 ljudi, a njih gotovo 14.000 umre. Čak 20 posto onkoloških bolesnika umre od posljedica pothranjenosti. Kako bi se to u Hrvatskoj promijenilo, pokrenuta je digitalna platforma, odnosno projekt "nijeFRKA", mjesto koje objedinjuje sve informacije vezano uz prehranu onkoloških bolesnika.

Nutritivno zdravlje vrlo je važno u onkoloških bolesnika. Problemi se mogu svesti na vrlo kasno prepoznavanje nutritivnih rizika, kasnu intervenciju i nepostojanje kontinuiteta praćenja onkoloških bolesnika, kazala je prim.dr.sc.  Ljubica Vazdar, specijalistica internističke onkologije (udruga OncoPut).

- Nadalje, mi kao liječnici nemamo formalno obrazovanje iz kliničke prehrane u sklopu Medicinskog fakulteta. Naše bolnice vrlo rijetko, osim kliničkih bolničkih centara, imaju nutricioniste, a još manje kliničke nutricioniste koji će dati savjete bolesnicima. Nemamo savjetovališta za prehranu, osim u nekim ustanovama. I ono što je bolesnicima u takvoj situaciji s takvom dijagnozom vrlo teško, to je masa neprovjerenih, medicinski neutemeljenih, neznanstveno dokazanih informacija o savjetima kako postupiti u prehrani, upozorava.

Kaže i da loša, neuravnotežena prehrana utječe na pojavnost raka u jednakom postotku kao i pušenje.

- Udio je oko 35 posto u pojavnosti raka, kao i pušenje. Imamo kampanje protiv pušenja, što je svakako pohvalno, međutim o prehrani i nutritivnom zdravlju vrlo malo govorimo. Ja se nadam da će se to promijeniti, dodaje.

Vazdar iznosi i podatak da je oko 60 posto onkoloških bolesnika u Hrvatskoj u nutritivnom riziku, odnosno imaju gubitak tjelesne mase. Kod nekih tumora taj postotak je izraženiji, do 80 posto.

Problemi su brojni, slaže se i prof. dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica. Nutricionisti su prepoznati u sustavu -  od početka ove godine postali zdravstveni djelatnici, i to je početak, istaknula je.

- Općenito, oni pacijenti koji uspjiju dobiti savjet i skrb oni dolaze vrlo osviješteni, dakle oni znaju što ih otprilike čeka, njihovi onkolozi ih upozoravaju. Oni znaju da se trebaju pobrinuti o svojoj prehrani. U pravilu, često dođu dobro pripremljeni. Ali isto tako postoji veliki broj pacijenata koji informacije nalaze na neprovjerenim mjestima, odlučuju se na svašta i zapravo očekuju neku nerealnu pomoć od prehrane. Za takve pacijente je namijenjena ova platforma, da im strukturira ključne informacije, kazala je.

Nutritivni status bolesnika mjeri se prema nekoliko parametara - tjelesna visina, masa, udio mišićne mase. Za primjer Vranešić Bender navodi kako pacijent koji gubi na njoj ne može primiti terapije koliko ju može primiti onaj koji je ne gubi.

Ljiljana Vukota, psihologinja i glavna tajnica udruge SVE za NJU prije svega napominje kako kod dijagnoze raka čovjek bude "izbačen iz kolosijeka". 

- Pokušavajući vratiti nekako kontrolu nad svojim životom, obično se ljudi prihvate onoga što im je najviše pri ruci, a to je prehrana. Pritom se koriste neprovjerenim izvorom informacija, i pritom čine sebi zaista često katastrofalne greške. Prvo je da si "prepolove" raznovrsnost namirnica koje će unositi, jer su negdje pročitali da nešto nije dobro za njih. I što više istražuju, to postaju konfuzniji. Jako eksperimentiraju. Žene su osobito sklone istraživati što promijeniti u prehrani, to pokazuju čak i neka hrvatska istraživanja, da su vrlo lagan plijen različitih reklama i da mnoge preparate tretiraju kao lijek protiv raka, što nikad nije dokazano, kaže Vukota.

Objašnjava i da je riječ o vrlo skupim preparatima. Opisuje i situaciju u kojoj pacijent primijeti da je izgubio na težini i ne shvaća ozbiljnost nenamjernog gubitka težine u vrlo kratkom razdoblju.

Pogledajte cijeli razgovor: