Analiza grickalica: Najveći problem su krekeri

Europska agencija za sigurnost hrane smatra da kemijski spoj akrilamid u hrani povećava rizik od raka. Kako bi provjerili ima li ga u hrani, slovenska udruga za zaštitu potrošača testirala je 21 proizvod. Rezultati su pokazali da je većina uzoraka u skladu s propisanim vrijednostima, trećina ih je bila na granici ili s vrijednostima malo većim od dopuštenih. Najveći problem su krekeri.

Europski savez potrošača od Komisije traži da hitno dodatno smanji granicu preporučene količine  akrilamida u hrani. Razlog je nedavno provedeno istraživanje čak 500 proizvoda na europskom tržištu. Tražili su akrilamid, spoj koji nastaje kod pečenja.

- Obično je to na temperaturama koje su veće od 120 stupnjeva i tada nastaje taj spoj koji je 2015. godine EFSa ocijenila kao potencijalno kancerogenim za ljude, rekla je Kristina Vuljanić, viši državni sanitarni inspektor u Ministarstvu zdravstva.

Istraživanje nisu provele inspekcije, već potrošačke organizacije deset zemalja. Sudjelovali su i Slovenci. Analiza je pokazala da je u trećini testiranih proizvoda akrilamid pronađen u količini većoj od preporučene.

- Najviše je takvih proizvoda bilo u kategoriji keksa čips, znači od krumpira i proizvodi za malu djecu, rekla je Nika Kramić.

Potrošačke organizacije zabrinute su osobito za najmlađe potrošače. Jer dva od tri analizirana keksa nisu bila pogodna za djecu. Nešto je bolje stanje na slovenskom tržištu, na kojem se nude proizvodi hrvatskih proizvođača. Testirali su Podravkine Lino kekse i Kviki štapiće te abeceda kekse iz osječke tvornice Karolina.

- Proizvodi hrvatskih proizvođača su na ovom testu imali dobre rezultate i jako niske koncentracije akrilamida, govori Kramarić.

Zato smo i mi na analizu u Nastavni zavod "Dr. Andrija Štampar" odnijeli pet različitih uzoraka hrane.

I u Hrvatskoj se sustavno prati njegova količina u hrani. Sanitarna inspekcija na godinu uzme više od stotinu uzoraka, a otprilike jednako toliko i granična inspekcija prilikom uvoza proizvoda.

- I jednako tako provodimo nadzor nad našim proizvođačima tih grupa hrane kako bi vidjeli jesu li oni učinili sve tehnološke mjere da ga smanje u konačnom proizvodu, ističe Vuljanić.

Da bi u konačnom proizvodu bilo što manje akrilamida, proizvođačima su dane upute kako kontrolirati temepraturu u proizvodnji ili koje žitarice odabrati. Primjerice, krumpir se ne smije skladištiti na temperaturi manjoj od 6 stupnjeva.
No akrilamid se stvara i kod hrane koja se priprema kod kuće. Ovom spoju osobito su izložena djeca zbog svoje male mase.

- Problem je ona hrana koja sadrži škrob, dakle na malo nižoj temperaturi peći krumpiriće, na nižim temperaturama peći naše slastice, pa će i količina akriamida biti manja, rekla je prof.dr.sc. Jasna Bošnir iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" te dodala kako - kad se pomfrit nareže, da se izdvoje tanji komadići, da se uvijek bacaju oni zeleni dijelovi.

- Ako se kriške krumpira namažu u vodi ili limunskoj kiselini, tada se također može reducirati čak do 70%" sadržaj tih šećera, naglašava dr.sc. Darja Sokolić, voditeljica Centra za sigurnost hrane u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu.

Primjerice, ovo su pravilno ispečeni krumpirići, a ovi, nešto više rumeni, vrlo vjerojatno sadrže akrilamid u povećanoj količini.

- Kruh također, što bjelji, ali ipak da je dovoljno pečen, to je ono što potrošač može, ali u kavi nikako ne možete utjecati na količinu kad pripremate kod kuće, rekla je Vuljanić.

I ne zaboravite kad pripremate tost.

- Kad tostiramo kruh, tri minute u odnosu na pet minuta. Ako ga tostiramo pet minuta onda povećavamo 4 puta količinu akriamida koja može nastati, rekla je Sokolić.

Najviše nas je iznenadilo koje su posljedice  konzumiranja pretjerano pečene hrane.

- Međunarodna agencija za istraživanje raka ga je svrstala u potencijalno kancerogene spojeve. A inače je to spoj koji djeluje neurotoksično i na neke druge organe u ljudskom organizmu, naglašava Bošnir.

U istraživanju koje su provele potrošačke organizacije pokazalo se da je čips od mrkve i cikle, koji se smatra zdravijom verzijom, sadržavao veće količine akrilamida od čipsa od krumpira. Slično je situacija i s fritezama na vrući zrak.

- U fritezama na vrući zrak nekih 40% više nastane akriamida u odnosu na konvencionalne, rekla je Sokolić.

Zbog svega toga ne zaboravite na preporuke koje su primjenjive u mnogim situacijama, ne samo u slučaju akrilamida.
- Umjereno konzumiranje čipsa, krekera i keksa. Ne treba s ničim pretjerivati, rekla je Vuljanić.

A naša analiza pokazala je da je količina akrilamida bila u skladu s preporukama. S tim da je čips bio vrlo blizu granične količine. Zato samo - umjereno.