Kulturni nacionalizam u hrvatskoj modernoj umjetnosti

Monografija 'Hrvatska moderna umjetnost i nacionalni identitet' autora Petra Preloga, predstavljena u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, u središte pozornosti stavlja umjetničke produkcije s kraja 19. stoljeća do Drugoga svjetskog rata.

Riječ je o djelima kojima je jedan od primarnih ciljeva bio utjecati na stvaranje nacionalnoga identiteta.

Kako ističe Prelog, želio je pronaći obilježja u povijesti hrvatske umjetnosti koja su se uvijek pojavljivala kao izravan produkt društvenog i kulturnog razvitka, ali i složenih političkih previranja. 

Identificirane su ključne dionice razvoja i njihovi protagonisti - od Izidora Kršnjavoga i Ivana Meštrovića do Ljube Babića i Krste Hegedušića. Analizirana su i vrijedna tumačenja njihovih pratitelja u likovnoj kritici, velikana poput Matoša, Šimića i Krleže.

Osnovna autorova teza je da je kulturni nacionalizam u hrvatskoj modernoj umjetnosti imao važnu modernizacijsku komponentu i nije se suprotstavljao progresivnim tendencijama.