26. travnja 1134. - Prvo spominjanje imena Zagreb

Ostrogonski nadbiskup izdao je 26. travnja 1134. godine najvažniju zagrebačku povijesnu ispravu ili takozvanu Felicijanovu latinsku ispravu.

Riječ je o sudskom sporu između zagrebačkog biskupa Macilina i šomodjskog župana Adalberta, u kojem je zagrebačkoj biskupiji dosuđena nepravedno oduzeta šuma.

Sadržaj te isprave bio bi tek jedan od brojnih zagrebačkih sudskih spisa da nema dva važna podatka, zapravo presudne činjenice za rasvjetljavanje najstarije povijesti Zagreba. Ne postoji nikakav stariji i vjerodostojniji dokument u kojem bi se pripovijedalo o tome kako je kralj Ladislav Arpadović osnovao zagrebačku biskupiju, doveo prvog biskupa, Slovaka imenom Duh, te mu za pomoćnike dodijelio svećenike vične slavenskom jeziku.

Drugi je jedinstveni podatak u toj ispravi to što se prvi put u povijesti izrijekom spominje ime ovoga grada: zabrabienzem konstituit episkopatum, u prijevodu: za vladavine najplemenitijeg kralja Ladislava... rečeni je kralj, nadahnut milošću božjom, po savjetu onih i ostalih plemića, utemeljio biskupiju zagrebačku.

Pred biskupom Felicijanom svjedočio je nekadašnji kapelan biskupa Duha, Fancica, sada u službi bačke nadbiskupije. Budući da je do otuđivanja sporne šume došlo za vrijeme Fancicina biskupovanja u Zagrebu, on je kao vjerodostojni svjedok najvjerojatnije pomagao nadbiskupu Felicijanu pri sastavljanju uvodnog teksta povelje, gdje se govori o osnivanju zagrebačke biskupije.

Začuđuje da Fancica nije naveo točnu godinu utemeljenja biskupije, premda je u tome činu osobno sudjelovao, 40 godina prije toga. Izostavljanje te za Zagreb najvažnije i presudne godine osnutka biskupije može se protumačiti samo na dva načina: ili je taj dokument bio u ono vrijeme dostupan i poznat svakome, te nije bilo potrebno ulaziti u pojedinosti njegova sadržaja - ili, pak, povelja o utemeljenju biskupije nije nikad izdana.

Iz povijesti je znano da kralj Ladislav nije uspio dobiti od pape Urbana II. dopuštenje za to, već je to ishodio kod protupape Klementa III., dok je Rim tek 1227. blagoslovio taj čin kao gotovu stvar. Zbog toga i nema krsnog lista Zagreba, povelje o utemeljenju biskupije, jer nije nikada ni postojala.