'Naučiti na pravi način reći ne je vrlo antistresno'

U nedjelju ćemo obilježiti Svjetski dan zdravlja. Tim povodom u Studiju 4 razgovarali smo o mentalnom zdravlju s poznatim psihijatrom dr. Antom Bagarićem.

- Postoji ukupno zdravlje koje se dijeli na tjelesno i somatsko, i ovo emocionalno, mentalno i psihičko. To su sve isti izrazi za naše emocije - jesu li one zadovoljavajuće za nas i za ljude oko nas ili one nisu zadovoljavajuće. Osoba koja ima problem s mentalnim zdravljem mora zadovoljavati dva osnovna kriterija. Mora biti to bolno za nju - osoba koja je depresivna, anksiozna. Svaka mentalna bolest, mentalni poremećaj - osnovna mu je karakteristika da je vrlo bolan za tu osobu. Druga je da osobe s poremećajem ozbiljno zakazuju u socijalnom, obiteljskom i radnom funkcioniranju, istaknuo je.

- No i druge osobe imaju povremeno izražene manje mentalne smetnje koje se mogu poboljšati, dodao je.

Složio se da nas u životu puno više uče kako se trebamo zdravo hraniti, vježbati, boraviti u prirodi, a ne kako očuvati svoju psihu, svoje mentalno i duševno stanje.

- To je opasno za društvo, za razvoj. Jednako nam je važno zdravo spavati, šetati itd. , kao i pričati, komunicirati. Ostati pri svojim stavovima, iznositi ih otvoreno, pričati, vidjeti što možemo naučiti jedni od drugih.

- Postoji nedostatak vremena, društvo od nas traži brzinu - i to utječe na kvalitetu našeg života, složio se.

- U Švedskoj primjerice ne smijete odbiti ako vas neko na radnom mjestu zove na kavu. To je odličan relaksirajući moment i onda ste efikasniji nego kad ste stalno za kompjuterom, naglasio je. 

Za život u virtualnom svijetu rekao je da je neminovan i da nam je donio mnoge tehnološke prednosti.

- Donio nam je benificije ali i opasnosti, kao i mnoge druge stvari. Donio nam je opasnost da može zamijeniti stvarni svijet, istaknuo je. 

- Najčešći mentalni poremećaji su depresija, anksioznost i ovisnosti. Oni nažalost rastu. Treba reći i da redovni put često ne daje rješenje pa ljudi traže pomoć u nekim pseudoznanostima. Trećini bolesnika terapija neće pomoći - i to treba javno reći. I sustav zakazuje, nema novaca i vlada ga ne usmjerava na ovako važne stvari, rekao je.

Na pitanje kada potražiti pomoć, rekao je - uvijek.

- Trebao bi nam svake godine jedan pregled kod psihijatra, kao što to radimo kod dermatologa ili stomatologa. Svima treba razgovor o tome kako se osjećamo, ako imamo konflikt na poslu. Razgovor sa stručnjakom na jedan lagodan način. Važno je da razgovaramo, ponovio je.

- Mnogi se odgovori mogu dobiti kod psihijatra, ne mogu svi, ali neki mogu, naglasio je.

Govoreći o stresu rekao je da je medicina dokazala da je jedan od uzroka tumora, infarkta, moždanog udara.

- Stres je kad se naš emocionalni aparat suočava s nečim što ne može riješiti. A mi razvijamo patologiju u društvu - da se sve može riješiti. Nije moguće sve riješiti. Upravo je važno konstantno učiti o svom emocionalnom aparatu što on može riješiti. Promijeniti perspektivu. Naučiti na pravi način reći ne je vrlo antistresno. To ne znači da nekoga ne cijenim  ili ne poštujem. Sigurno u društvu trebamo učiti antistresne programe i učiti djecu, ističe.

- Stres je sve veći i bit će sve veći ali moramo razvijati antistresne programe kod djece. Djeca pate, ona se mogu teško razboljeti. Već u vrlo ranoj dobi moramo ih učiti da iskažu svoje potrebe. Da ih učimo da učiteljici kažu ja se ne slažem s tim, rekao je.