30. travnja 1671. - Pogubljeni Zrinski i Frankopan

Na današnji dan 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu pod krvnikovim mačem pale su glave hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, vođa neuspjele protuhabsburške urote.

Neposredan povod za urotu, koju su pripremali hrvatski i mađarski velikaši, bio je Vašvarski mir, što ga je na štetu vlastitih zemalja s Turcima potpisao car Leopold I.

Sve su više jačale i centralističke i germanizatorske težnje habsburgovaca na štetu staleškog položaja hrvatskog i mađarskog plemstva. Nezadovoljnike je predvodio ban Nikola Zrinski u Hrvatskoj, a palatin Ferenc Veselenji u Mađarskoj.

Urotnici su morali tražiti pomoć izvan zemlje i to u Francuskoj, Poljskoj pa čak i Turskoj. Unatoč obećanjima, tradicionalni austrijski protivnici nisu im pomogli. Poslije iznenadne smrti Nikole Zrinskoga ta nevješto pripremana zavjera bila je otkrivena upravo u vrijeme kad je Fran Krsto Frankopan počeo spremati oružani ustanak.

Car Leopold I. doveo je hrvatske velikaše 1670. u Beč pod izgovorom pomirenja, ali ih je odmah dao uhititi i zatočiti u jednoj od kula zloglasne tamnice u Bečkom Novom Mjestu. Optužba je bila tako vješto sročena pa su 18. travnja 1671. Zrinski i Frankopan zbog uvrede kralja i izdaje zemlje osuđeni na strašnu smrt odsijecanjem desne ruke i glave.

Noć uoči pogubljenja, dvojica velikaša posljednji put su se sastali i oprostili. Na dan smaknuća sva su gradska vrata u Bečkom Novom Mjestu zatvorena, a stratište je okružila naoružana vojska. Kao posebna milost osuđenicima je oproštena kazna odsijecanja ruku.

Prije smaknuća dvojica velikaša i njihove obitelji lišeni su plemstva, a njihova imanja zaplijenila je država. Tijela Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana desetljećima su ležala pokopana u Bečkom Novom Mjestu sve dok 30. travnja 1919. nisu prenesena i pokopana u Zagrebačkoj katedrali.