"Čarolija čipke"

Lepoglavska, paška i čipka hvarskih benediktinki - točno su deset godina na UNESCO-ovu popisu nematerijalne svjetske baštine. Dio čipkarskog bogatstva može se vidjeti na izložbi u bjelovarskom Gradskom muzeju.

Čipkarstvo sjeverne Moslavine krije brojne tajne - više se ni od koga ne može naučiti pa je "čipkarenje na drot" s područja Ivanske  -  rekonstruirano.

- To je stara čipka koju smo mi rekonstruirali iz odjevnih predmeta koje smo pronašli na terenu. Znači, pronašli smo jednu podsuknju koja je stara 100 godina, paculicu staru koja ima čipku na drot, govori Melita Blazonija, sekcija tradicijsko-tekstilnog rukotvorstva HURKUD-a "Golub".

- To se radi na drvenu ramicu i onda se hekla kad napraviš taj motiv i ušlinguješ na mašinu, pokazuje Janja Živić, udruga "Sikirevački motivi".

Ovaj šator inspiriran je lepoglavskom čipkom čiju 600-godišnju tradiciju i dalje prenose ruke 200-tinjak tamošnjih čipkarica.

- Naša čipka sunce, radi se o rozeti koja je bila inspiracija japanskoj kiparici Kiko Sato da izradi taj šator, a to je ustvari po njezinom pričanju dom za osjećaje, rekla je Karmen Šoštarić, upraviteljica Zadruge lepoglavske čipke.

Na izložbi "Čarolija čipke" može se vidjeti bogatstvo i europske te svjetske tradicije tog ručnog rada.

- Naprimjer, jedna od najstarijih vrsti čipki rađene na batiće zvala se dalmatika. Porijeklom s našeg područja iz 10. stoljeća i nakon toga je prenesena u Italiju. Italija se, možda nepravedno, danas smatra kolijevkom čipkarstva, naglašava Silvija Sitta, viša kustosica, Gradski muzej Bjelovar.

Zlatno doba čipke bilo je u 17., odnosno 18. stoljeću, a za sve koji žele znati još više - odredište je bjelovarski Gradski muzej.