2. svibnja 1519. - Umro Leonardo da Vinci

Leonardo da Vinci, autor glasovite Mona Lise, najveći je i najsvestraniji slikar i istraživač kojega je svijetu dala Firenca 15. stoljeća.

On je uzor i najpotpunije ostvarenje renesansnog univerzalnog čovjeka te oličenje racionalističkog firentinskog duha i talijanskog humanizma uopće.
Završivši i okrunivši svojim genijem sve rezultate koje je firentinska škola u povijesti postigla, stvorio je mogućnost da samog sebe i svoje suvremenike prebaci na viši stupanj umjetnosti, kao spoznaje života i prirode, te čovjeka kao njezina najvišeg ostvarenja. U tome je golemo značenje Leonarda kao humanista i kao umjetnika.

Za njega Wölffin kaže: Leonardo se najviše veselio svijetu, sve pojave ga privlače, tjelesni život i ljudske strasti, oblici biljaka i životinja. U njemu se sjedinjuje egzaktni promatrač, znanstvenik i matematičar. On je pjesnik koji slika sve što je lijepo: površinu ženskoga lica, valovite kose, lijepe i produhovljene ruke Mona Lise i sutonsko ozračje u pozadini.

Leonardo ne ostaje na toj ljupkosti i izvanjskoj ljepoti. Idealnu ljepotu svojih anđela slika isto tako snažno kao i karakterna lica apostola na Posljednjoj večeri u crkvi Santa Maria delle Grazie u Milanu. U toj njegovoj univerzalnoj  umjetnosti nema važnijih i sporednih problema, zakoni svjetla važni su kao i duševnost likova.

Sažimanjem svih detalja u cjelinu i podređivanjem pojedinosti glavnom sadržaju Leonardo da Vinci završio je ono čemu su slikari 15. stoljeća samo težili, izgraditi jedinstvo figure, prostora, volumena i svjetla. Leonardov Traktat o slikarstvu izdiže se točnošću misli, propisa i uputa iznad svih traktata prije i poslije njega. Tijelo i ljudsku dušu izučava u kretanju, studira pokret te plastičnost lika. Zatim govori o izravnom i reflektiranom svjetlu, konstrukciji sjena i promjeni boja te pomacima i jačini svjetla, a to dolazi do izražaja u slici  Madona u spilji ili u Bitki kod Anghiaria.

Rodio se u selu Vinci nedaleko od Empolija 15. travnja 1452. Radio je u Firenci u Verrocchievom ateljeu, a prvi  crtež nosi oznaku godine 1473. U Milanu na dvoru Lodovica Sforze radio je Bogorodicu Madonu u pećini, Damu s hermelinom, Posljednju večeru te konjanički spomenik Francesca Sforze. Nakon Milana vraća se u Firencu. Iz tog je doba glasovita slika Mona Lisa. To djelo izgleda kao vrhunac njegova stvaranja. Nelijepa žena mirnih obrisa stoji u sfumatu sumraka s beskrajnim prostorom u pozadini. Boje smeđe i plave povezuju lik i prostor u cijelini, što nije dostignuto sve do Rembrandta. Slika je danas izložena u Louvreu. Leonardo da Vinci umro je 2. svibnja 1519. u dvorcu Cloux kod Amboisea u Francuskoj.