Notre-Dame: 'dragulj iz kolektivnog sjećanja'

Pariška katedrala Notre-Dame čuvala je u sebi niz neprocjenjivih umjetnina i artefakata, od kojih je većina, srećom, spašena. Zašto je požar u ovoj pariškoj crkvi izazvao toliko reakcija, i svjetskih političara, i običnih građana?

Sredinom 12. stoljeća na poticaj biskupa Mauricea de Sullya počela je gradnja ove velebne crkve. Iako je djelomično završena tek dva stoljeća poslije, smatra se jednom od prvih ranogotičkih katedrala.

Teško oštećena i pokradena za vrijeme Francuske revolucije te obnavljana nekoliko puta, katedrala Notre-Dame bila je i ostala simbol Francuske. S oko 14 milijuna turista i hodočasnika godišnje, najposjećenija je građevina u Europi.

- U interijeru je zapravo ta njezina elegancija postignuta na taj način da su zidovi istanjeni do krajnjih granica, što je neobično zapravo za francuske gotičke katedrale, napominje predstojnik Katedre za umjetnost romanike i gotike Filozofskog fakulteta u Zagrebu Predrag Marković.

Marković dodaje da unutar svoje veličine ona ne djeluje glomazno i teško: Ona ne opterećuje i to je njezina posebna kvaliteta, kaže Marković.
Istražitelji još ne mogu u Notre-Dame - za obnovu ponuđeno 850 mil. eura
Mnoge su se druge crkve isticale posebnošću arhitektonskih elemenata, no ova je imala i ono što nijedna druga nije, a to je književna referenca, poznato djelo Victora Hugoa 'Zvonar crkve Notre-Dame', koje je uvelike utjecalo na to da dobije epitet najslavnije katedrale na svijetu.

- Ona nije stara kao ona u Chartresu, ona nije ni velika kao ta, ona nije krunidbena crkva francuskoga kraljevstva, francuski kraljevi nisu sahranjivani u toj crkvi, a ipak kad govorite o Notre-Damu i kada govorite što ona znači za francusku kulturu i za memoriju čovječanstva uvijek je ta crkva u prvom planu, ističe Dino Milinović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Da će Francuska obnoviti svoju ikonu neupitno je, no još jedna rekonstrukcija zasigurno će uvelike promijeniti izgled crkve.

- Više nikada nećemo imati onaj izvorni originalni krov, odnosno kroviše od velikih, ogromnih greda koje su nosile taj krov iz 12. stoljeća, zaključuje Milinović.

Katerdala Notre-Dame od 1991. nalazi se na popisu UNESCO-ove svjetske baštine, gdje je zavedena kao 'neprocjenjiva', što će zasigurno i ostati, jer neprocjenjiva je njezina važnost i simbolika.