'Ako u kamionu lete ptice, je li kamion lakši?

Skupina umjetnika u riječkoj Filodrammatici na svoj je način odgovorila na pitanje – 'ako u kamionu lete ptice, je li kamion lakši?'. Izložba se bavi znanjem i to onim do kojega dolazi umjetnost.

Potaknuta istoimenim člankom objavljenim 2015. u časopisu The New Scientist, koji problematizira naše oslanjanje isključivo na racionalno mišljenje u spoznajnom procesu, ova izložba bavi se znanjem do kojega dolazi umjetnost.

Odgovor na početno pitanje dolazi sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji - čiji su znanstvenici dokazali da je kamion u kojem lete ptice ponekad lakši, a ponekad teži, sve ovisi o smjeru potiska krila.

Na krilima riječke izložbe poletjelo je šestero umjetnika: iako im je zajedničko nepovjerenje prema pozitivizmu, svi ovi umjetnici referirali su se na temu znanja.

Multimedijska umjetnica Nika Radić zaljubljena u organizaciju prostora i arhitekturu predstavila je video berlinskoga balkona.

- Rad ima veze s arhitekturom - oni otvaraju neke imaginarne prostore. Osim toga, ja volim promatrati ljude, to je nešto što na Mediteranu mi svi znamo. Sjedimo negdje i gledamo što drugi ljudi rade, pa onda evo nudim nekoga koga se može bez grižnje savjesti promatrati, objašnjava Nika Radić.

S naslovom izložbe dobro korespondira ulje na platnu iz 1988., kao i film 'Bulevar 9 života u 12 figura' Željka Kipkea: Film govori o mojoj potrazi za nekim fiktivnim bulevarom koji se zove Bulevar 9 života - jasna je asocijacija na mace - male životinje, i zapravo glavnu ulogu u tom filmu imaju mace, sa svih strana svijeta, od Istanbula preko Pariza do Torunja, kaže Kipke.

Poseban je fokus stavljen na znanje do kojega dolazi umjetnost, kao što je slučaj fotografskoga poliptiha Antuna Maračića: Dobio sam na kraju jedan izmjereni krajobraz po dubini, odnosno, po vertikali i po horizontali. I to mi se učinilo zgodno da sam izmjerio spontano, zapravo registrirao spontano - izmjereni krajobraz, napominje Maračić.

Iako spoznajna moć umjetnika može počivati na univerzalizmu znanosti, smatraju da joj treba osigurati dostupnost, što Gotovčev 'Pogled na Rajnu' danas nema, jer je dijelom privatne zbirke u Beču.

- Ovaj rad se zapravo bavi idejom ponovnog vraćanja tog rada nama koji smo na neki način odrastali uz Toma Gotovca i njegove radove, komentira multimedijska umjetnica Branka Cvjetičanin.

Ovdje se propituje znanje u suvremenom dobu obilježenom znanstvenim i tehnološkim razvojem, u kojem je najvažnija spoznaja da ono što ne znamo ili ne možemo znati jest jednako važno kao i ono što mislimo da znamo.