'Jutro poslije' Noći knjige: kako zaustaviti pad broja čitatelja?

U povodu 8. Noći knjige, jučer su u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, objavljeni su novi podaci o našim čitateljskim navikama koji nam nimalo ne laskaju - samo 42 posto hrvatskih građana pročita tek jednu knjigu godišnje.

Omiljeni likovi i junaci iz svijeta knjige i stripa glavna su tema ovogodišnje Noći knjige čiji je zaštitni znak junak Knjigomir koji će imati težak posao: na otvorenju su, naime, objavljeni novi podaci o čitateljskim navikama hrvatskih građana, koji pokazuju da samo 42 posto čitatelja u Hrvatskoj pročita tek jednu knjigu godišnje - to je dramatičan pad u odnosu na prošlu godinu kada je ta brojka iznosila 56 posto.

Pogledajte reportažu emitiranu u našem središnjem Dnevniku:




Navike čitanja: 100 tisuća riječi dnevno

Govoreći o navikama čitanja, Tamara Kraus iz agencije Kvaka je istaknula kako se postavlja pitanje - mijenja li se čitanost ili svijet koji nas okružuje: Najnovija istraživanja stručnjaka sa Sveučilišta u Kaliforniji pokazuju da mi danas konzumiramo više informacija nego ikada do sada, oko 100 tisuća riječi dnevno, kazala je.

U vrijeme modernih tehnologija i novih sadržaja serije su postale "romani novoga doba", a konzumiranje sadržaja uglavnom se svodi na aktivnost bez dodatnog angažmana, nasuprot tradicionalne knjige, koja zahtijeva angažman i disciplinu čitatelja, napomenula je.

Kad je riječ o kupovini knjiga, istraživanje također pokazuje pad, pa je tako u zadnja tri mjeseca knjigu kupilo 24 posto hrvatskih građana, u usporedbi s 25 posto u godini ranije. Od toga više od polovice, 51 posto, kupljeno je u knjižarama.

E-knjige još nisu zamijenile tiskane knjige

Istraživanje je pokazalo i da elektronička knjiga još uvijek nije zamijenila tradicionalnu tiskanu knjigu: e-knjige čita i kupuje samo dva posto Hrvata, nasuprot čak 86 posto koji niti čitaju niti kupuju knjige u digitalnom obliku.

Govoreći o načinima popularizacije čitanja, Kraus je istaknula kako ne treba zanemariti ulogu novih medija, bilo da se radi o Facebooku, YouTubeu, podcastu, web stranicama autora ili čitatelja, kritičara, različitih tzv. 'book influencera', a među ispitanicima se posebno pokazuju važne akcije koje provode knjižničari, različite tribine, klubovi knjiga i gostovanja autora.

- Na kraju, vraćajući se na onih 100.000 riječi dnevno i bogatstvo svih informacija koje osiromašuju našu pažnju, pitamo se ima li čitanje knjige danas budućnost? Ima, međutim, moramo biti svjesni svih ometanja, kao i da u čitanje knjiga treba uložiti trud i angažman, da je potrebna disciplina. Kad to osvijestimo, možda ćemo smanjiti sve nepotrebne informacije i naći prostora koji nam omogućuje da pročitamo knjigu, poručila je Kraus.

5,2 milijuna kuna za opremanje školskih knjižnica

Na važnost knjige i čitanja, te utjecaj knjige na razvoj društva kroz buduće generacije na čijim čitalačkim navikama treba početi raditi od najranije dobi na svečanom otvorenju osvrnula se ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

- Od najranije dobi, čitanje uvodi djecu u svijet mašte ali i otvara vrata znanja i razvoja, i čitave svjetove koji su različiti, bogati i doprinose cjelovitom razvoju, rekla je ministrica Divjak te dodala da, osim što je sjajna razonoda, čitanje pomaže da se bolje i ljepše izražavamo, jasnije oblikujemo misli, komuniciramo na svrsishodan način, bolje pamtimo i snalazimo se i, što je najvažnije, bolje razumijemo sebe, druge i svijet oko sebe.

Najavila je izdvajanje bitno značajnijih sredstva za opremanje školskih knjižnica, čak 5,2 milijuna kuna iz državnoga proračuna. Usporedbe radi, 2015. godine izdvajalo se po 100 tisuća kuna za osnovne te za srednje škole. Riječ je o izuzetno velikom povećanju, a posebno kad se tome pridodaju sredstva osigurana preko Europskog socijalnog fonda, gdje će se za opremanje školskih knjižnica dodatnom lektirom u dvije godine izdvojiti dodatnih 37,5 milijuna kuna.

- U dvije godine za opremanje školskih knjižnica izdvojit ćemo gotovo 50 milijuna kuna, što su sredstva koja nikada nisu izdvajana za školske knjižnice u proteklom periodu, rekla je Divjak te istaknula da će njezino ministarstvo kroz nekoliko dana objaviti rezultate istraživanja među učiteljima, nastavnicima i profesorima o tome koju izbornu lektiru žele te što im treba za školske knjižnice.

- Rad na razvijanju ljubavi prema knjizi i čitanju, osim što obuhvaća tradicionalne književne kanone, mora prepoznavati i suvremene naslove u čemu, smatra Divjak, Hrvatska ide u korak s trendovima. U tom smislu MZO prepoznaje i važnost manifestacija kao što je Noć knjige, kazala je.

Poljičak: 'Knjiga je jedan bogati proizvod'

Na važnost pravog pristupa u poticanju čitanja osvrnuo se državni tajnik pri Ministarstvu kulture Ivica Poljičak.

- Knjiga je jedan bogati proizvod koji ima svoj put, od autora, preko nakladnika i distributivnog lanca, do publike, no ako na kraju taj proizvod ne dopre do publike na pravi način, ako ga publika ne prepozna, onda je jasno da postoji problem. U tom smislu pred nama je velik posao, poručio je Poljičak.

Potrebna koordinirana sveobuhvatna reakcija svih dionika

Član Organizacijskog odbora i glavni urednik portala Moderna vremena Nenad Bartolčić istaknuo je kako je trend očito loš, broj onih koji su pročitali knjigu u protekloj je godini pao, a manji je i broj onih koji su kupili knjigu u posljednja tri mjeseca.

- Produkcija knjiga pada, imamo kronični nedostatak kvalitetnijih izdanja koja nisu unutar dominantnog knjižnog 'mainstreama' čime bi se za čitanje zainteresirali i oni koje ne zanima čitati samo književnost, rekao je Bartolčić te dodao: To je jedan dugotrajniji negativni trend koji se trudimo i kroz ovu manifestaciju zaustaviti, pa i preokrenuti. Da bi se to dogodilo, potrebno je daleko više aktivnosti svih dionika sektora, jer jedna manifestacija ili nekoliko njih nije dovoljno, smatra Bartoličić.

- Potrebna je jedna osmišljenija sveukupna kulturna politika i Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, te cjelokupne knjižne branše da se koordiniramo, da vidimo što radimo dobro a što ne radimo dobro, što uopće ne radimo. Bez jednog osmišljenijeg pristupa teško da će se trendovi popraviti, a svaka izgubljena godina znači da će nam trebati nekoliko godina da tu godinu vratimo, dodao je Bartolčić.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Slavko Kozina istaknuo je kako je Noć knjige nastala na valu entuzijazma različitih dionika, s osnovnim ciljem poticanja čitanja, iz čega je nastala široka, inkluzivna platforma, najmasovnija u kulturi, koja obuhvaća sve sfere društva, od vrtića do kafića i javnoga prijevoza.

- To znači da svi imaju potrebu i svijest o važnosti čitanja. Samim tim ova manifestacija u praksi provodi ono što je i dio strategije o poticanju čitanja koju je usvojila Vlada. To je svojevrsna godišnja inventura o ulozi knjige i čitanju, rekao je Kozina.

No, podaci o čitanju su nesmiljeni: Tu se trebamo debelo i zamisliti, ali i vrlo brzo reagirati, rekao je Kozina i napomenuo da ništa manje nije važno propitivanje knjige u lancu pisac-nakladnik-knjižnica/knjižara i njihovoj ulozi, kao i ulozi javnih politika u odnosu spram knjige.

- U tom kontekstu nečitanje je danas sociološki problem. Ono ima razorne posljedice na društvo ukoliko to nečitanje raste, a na nebrigu nemamo pravo, poručio je.

U posebnom izdanju emisije Knjiga ili život, emitiranom u sklopu Noći knjige, podatke o čitateljskim navikama hrvatskih građana, te stanje na knjižnom tržištu analizirali smo s organizatorima Noći knjige predsjednikom Zajednice nakladnika i knjižara Mišom Nejašmićem i urednikom portala za knjigu Moderna vremena i članom Knjižnog bloka Nenadom Bartolčićem: