U podnožju Promine podižu se nasadi badema

Na visoravni u podnožju Promine poljoprivredna zadruga "Vrbničko selo" podiže nasade badema s više od 2 i pol tisuće sadnica. Milijun i 200 tisuća kuna za taj projekt stiglo je iz Europskog poljoprivrednog fonda.

Neobrađeni kraj podno Promine vrbnički zadrugari pretvaraju u plodnu oazu. Niče bajamik na čak 9 hektara krša. 

- Na dan sadimo oko tristo komada i to u smjeni od osam ili devet sati, kaže Ognjen iz Vrbnika.

Iako bademu tepaju da je kralj kamenjara - u Vrbniku se suše ne boje. Vodu crpe iz dubine od 240 metara.

- Sadimo negdje oko 2 tisuće i 600 bajama, pri tome ide i navodnjavanje kap na kap znači i bajama i vinograda. Imamo vodu, zaljevamo sve je eko - to je važno i vinograd i nasadi i trešnje i smokve sve je apsolulno eko!, ističe upraviteljica zadruge "Vrbničko selo" Anđelka Amanović Milinović.

- Ogroman je očito rezervoar pod zemljom. Nosili smo na analizu, voda je sasvim primjerena za ljudsku upotrebu za piće, ističe Nikola Damjanić, osnivač zadruge "Vrbničko selo".

Natapanje će pomoći mladicama badema da dođu "na rod".

- Sada idemo na rezanje do metar, a da bi stasao trebat će mu sigurno od pet do sedam godina, dodaje Amanović Milinović.

Gotovo su jednako toliko čekali na urod u vinogradu. S više od 20 tisuća loza, najvećem u Biskupiji. Ovogodišnju će berbu, nadaju se, prerađivati u vlastitome podrumu. Računaju na 2 milijuna kuna potpore iz nacionalnog projekta "Vinske omotnice".

Uvjereni su Vrbničani da je čista ekološka poljoprivreda glavni adut kamenite zagore.

- Zbog svega što se ovdje događalo u prošlosti ljudi su nestali, opustjelo je, pa bi možda bilo pametno nešto tu napraviti da se život nekako održi. Mislim da bi moglo iz toga jedno 7-8 porodica pristojno živjeti, dodaje Damjanić.

Bio bi to kamen temeljac povratka života u ove krajeve. A upravo je to bio motiv za osnivanje zadruge.