Oprezno sa silikonskim implatantima

Francuska je zabranila korištenje nekoliko vrsta implantata za dojke jer ih se povezuje s rizikom od rijetkog oblika raka. Zabranu ugradnje hrapavih silikona najavile su i Nizozemska, Švicarska, Kanada te Amerika. Smatra se da hrapavi silikoni čine čak 90 posto implantata ugrađenih ženama u Europi. Ta je vijest uznemirila i tisuće žena u Hrvatskoj kojima su ugrađeni sporni silikoni.

Silikonski umeci u grudima jednoj su Francuskinji uzrokovali rijetku autoimunu bolest i promijenili život.

- Bojala sam se i još se bojim za svoj život. Unatoč tomu što sam ih uklonila i dalje me strah, kazala je.

Iako ju je liječnik uvjeravao da se gel neće proširiti po tijelu, upravo se to dogodilo.

- Smatram da je kazneno djelo to što ljudi stavljaju materijal u tijelo znajući da postoje žene čiji će život biti ugrožen i kojima prijeti smrt, dodaje.

I Francine je oboljela zbog implantata. Strah i ljutnja neopisivi su.

- Prevarili su me, i to zbog novca. Ugradnja implantata za dojke vrlo je unosan posao za farmaceutsku industriju, kirurge i bolnice. Svima je u interesu skrivati ​​istinu, rekla je.

A istina je da su u Francuskoj zabranili korištenje nekoliko vrsta implantata za dojke jer ih se povezuje s rijetkim oblikom raka - anaplastičnim limfomom. Dokaza nema, liječnici na oprezu.

- Razlika između proteze s mikroteksturama i one s makroteksturom je kao između mat boje i žbuke. Kao što možemo vidjeti, ova potonja mnogo je abrazivnija i zapravo je to problem, jer izaziva kroničnu iritaciju koja će vjerojatno uzrokovati rak, kazao je profesor Laurent Lantieri, plastični kirurg u bolnici Georges-Pompidou u Parizu.

- Moramo pratiti situaciju, biti uz naše pacijente i redovito gledati što se događa. Ovisno o pacijentu, obavit ćemo eksplantaciju, rekao je Jacques Saboye, predsjednik Francuskog društva za plastičnu kirurgiju.
"Hrapavi" implantati: Ima li razloga za paniku?
Vađenje implantata u Hrvatskoj ne preporučuju, ali kontrole su češće. Godišnje ih ugrade oko 2500.

- Nema nijednog znanstvenog dokaza o povezanosti između silikonskih implantata i te zloćudene bolesti, međutim sama pojavnost te bolesti u tih žena koje su imale te iomplantate nas navodi najedan povećani oprez u smislu povećanih kontrola, i češčih kontrola kod takvih pacijentica, ali panike nema, rekao je Davor Mijatović, pročelnik Zavoda za plastično-rekontruktivnu kirurgiju i kirurgiju dojke KBC-a Zagreb.

Ipak, opreza nikad dovoljno.

- Taj limfom koji se javlja nije isti kao limfomi koji se normalno javljaju u tkivu , njegov tijek je benigniji puno i više se ponaša kao kutani limfom, znači kao limfom kože. Tako da se obično ako se na vrijeme otkrije riješava kirurški, odstranjenjem implantata i odstranjenjem kapsule, rekao je Rado Žic sa Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju, KB Dubrava.

U svijetu je 600 žena oboljelo od limfoma zbog implantata, a 17 ih je umrlo.

- To bi značilo da bi barem jedanput godišnje pecijentice koje imaju ugrađen implantat trebale radit ultrazvuk dojke a preporuka je da se jednom u dvije godine radi i magnet dojke. znači to je ono što su dosadašnje preporuke. U svakom slučaju potrebe za vađenjm, za panikom nema. Aposlutno nema čak i francusko društvo koje je zabranilo implantate je dalo preporuku da nema potrebe za vađenjem, i Švicarci isto da nema potrebe za vađenjem nego samo kontrola, dodaje Žic.

Jer bolje spriječiti nego liječiti.