"Čelik i nafta" - sisačka rafinerija u fotografijama

Izložba o izložbi "Čelik i nafta". Zvuči kao dosjetka. No riječ je o izložbi u Gradskom muzeju Sisak koja donosi nagrađene radove s bijenalne izložbe fotografija "Čelik i nafta" koja se u Sisku održavala od 1966. do 1990.

Gospodarske i društvene prilike u Sisku omogućile su da se organiziranjem takve manifestacije fotografijom prikaže, a i adorira suvremeni život grada koji živi i raste od industrije, Rafinerije nafte Sisak i Željezare Sisak.

- Iako su začetnici ideje bili foto klubovi Željezare, Rafinerije ubrzo su se tu u organizaciju uključili i Muzej Sisak, Foto klub Zagreb, Foto savez Jugoslavije i naravno u suradnji je to funkcioniralo, rekla je autorica izložbe Iskra Baćani.

Radove je ocjenjivao odbor od nekoliko članova, a poslije jedan selektor. Na natječaj su se prijavljivali i amateri i profesionalci. Tema "čelik i nafta" vrlo brzo postaje slobodna. Više se ne očekuju samo prizori iz industrijskih pogona, nego autori zadane motive pronalaze i u drugim okruženjima.

U prvim godinama odaziv je bio velik, više od stotinu autora iz cijele Jugoslavije. Naime, tih desetljeća fotografija od obrtničkog medija prerasta u zasebnu vrstu umjetnosti, a preko fotoklubova pronalazi put do amatera.

- Znači, to je u europskim okvirima isto tako, ali prenosi se i kod nas, gdje se 50-tih godina osniva foto odjel na Školi za primijenjenu umjetnost. Fotografija je bila skup medij i te skupne izložbe su bile i afirmacija nekim autorima i financijska pomoć da uopće izlože svoja djela, dodaje.

Uz novčanu nagradu, uvodi se zlatna, srebrna i brončana plaketa koju oblikuje akademski kipar Želimir Janeš, katalog dizajnira Mitja Koman, naljepnice i diplome potpisuje Alfred Pal, a plakat Slavo Striegl. Sve eminentni i potvrđeni autori. Izložba vrlo brzo dobiva državni status. Uz one u Zagrebu, Rijeci i Zadru, prepoznata je kao referentna izložba fotografije u Hrvatskoj i bivšoj državi.

Među nagrađenim autorima nalazimo slavna imena hrvatske fotografije, poput Ivana Posavca, Josipa Klarice, Đure Griesbacha, Milana Pavića, Slavke Pavić, pa i službenog fotografa Radio-televizije Zagreb Đure Slake.

Danas, s vremenskom distancom od tri desetljeća, možemo ustvrditi da su tehnička i oblikovna savršenost, dokumentarnost, estetika i apstrakcija, uz neizostavnu dozu subjektivizma, stvorile vrijedne fotografije koje osim umjetničke, imaju i društveno-povijesnu vrijednost.

Muzej grada Siska nažalost nije u posjedu originalnih fotografija s prva četiri bijenala. One su vraćene autorima. Zato je ova izložba ne samo podsjetnik na vrijeme kada je Sisak bio žarište nove umjetnosti, nego i prigoda da se svi oni koji posjeduju najstarije nagrađene radove odazovu pozivu muzeja i daruju fotografije koje su danas dio korpusa hrvatske nacionalne baštine.

Izložba u Gradskom muzeju Sisak može se razgledati do 25. travnja.