10. svibnja 1291. - Trsatsko svetište

Prema staroj legendi koju su zapisali Bartol Kašić i Frano Glavinić 10.-oga svibnja 1291. na trsatskome brežuljku, na ledini se pojavila nazaretska kuća svete obitelji.

Kako kaže predaja, poraženi su križari pri povlačenju iz Palestine potkraj 13.-oga stoljeća uz pomoć anđela prenijeli na Trsat kuću Isusa, Marije i Josipa. Kuća je na Trsatu bila nešto više od tri godine, a potkraj 1294.-te Talijani su je prenijeli u grad Loreto pokraj Ancone, na drugu obalu Jadrana, gdje se i danas štuje. Knezovi Frankopani su na Trsatu na istome mjestu podignuli kapelicu koja uskoro postaje hodočasničkim mjestom. Iz Bosne na Trsat pozivaju franjevce kao čuvare svetišta i grade im samostan.

Od polovice 14. stoljeća na Trsatu se štuje Gospina slika, a autorstvo se pripisuje svetomu Luki. Naime, papa Urban V. kojeg se duboko dojmila pobožnost hrvatskih vjernika, odlučio je poslati sliku s likom Djevice Marije u zamjenu za nestalu kuću. U 16.-om stoljeću dao je Petar Kružić podići 128 stuba što vode od obale do svetišta zahvalivši tako Gospi na pobjedi nad Turcima kod Klisa.

Trsatsko svetište postalo je zavjetište i proštenište, osobito pomoraca. Ljudi iz mnogih zemalja ovdje doživljavaju čudesna uslišenja i ozdravljenja pa su trsatsku Gospu prozvali čudotvornom. U kapeli zavjetnih darova pohranjene su mnoge zahvalnice i iskazi štovanja čudesnog uslišenja i ozdravljenja. Djelovanje franjevaca nije bilo samo na vjerskom polju nego je ostavilo dragocjen trag i u hrvatskoj umjetnosti, kulturi i znanosti.