13. svibnja 1638. - Crvena utvrda

Kada je mogulski car Šah Džahan 13. svibnja 1638. započeo izgradnju masivne utvrde uz rijeku Yamuna u indijskom Delhiju, vjerojatno nije ni slutio da će postati toliko popularna.

Izvorno nazvana Qila-i-Mubarak ili "Blagoslovljena utvrda", poslije je prozvana "Crvenom" zbog boje zidina od crvenog pješčenjaka. Bila je žarište srednjovjekovnog Starog grada Delhija i služila je kao kraljevska rezidencija mogulskih vladara sve do 1857. kada su Britanci protjerali posljednjeg vladara, Bahadur Šaha Zafara i prenamijenili je u vojnu utvrdu.

Čak i nakon neovisnosti, sve do 2003. velik dio utvrde bio je pod kontrolom indijske vojske. Njezin plan i estetika predstavljaju vrhunac kreativnosti indijskih Mogula. Crvena utvrda, ispresijecana opkopima koje ispunjava rijeka Yamuna, u dvorištu skriva mnoge građevine: Diwan-i-Kas, kvadratičnu dvoranu za privatni prijem, džamiju Moti Masjid, te takozvane "ženske odaje": Mumtaz Mahal, danas muzej i veliki raskošni Rang Mahal s pozlaćenim svodom i mramornim bazenom. Tu je i veliki "Živototvorni vrt".

U izgradnji i oblikovanju ispreplele su se perzijska, europska i indijska umjetnost, što je formiralo jedinstven, takozvani "šahdžahanski stil", iznimno bogat bojama i oblicima. Zidovi su obloženi crvenim pješčenjakom s ukrasnim reljefima, dok su gornji dijelovi ukrašeni frizovima, tornjevima i tornjićima. Zidine su otvorene na dva glavna portala: Delhijska vrata i Vrata Lahorea. Ta jedinstvena arhitektonska tvorevina danas je jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u Delhiju koju svake godine posjećuju tisuće turista. Iz nje se premijer Indije obraća naciji 15. kolovoza, za dan Indijske neovisnost. Crvena utvrda na UNESCO-ovu je popisu svjetske baštine.