16. svibnja 1934. - Otvorena Moderna galerija

Nastojanjima članova Hrvatskog društva umjetnosti „Strossmayer“ na čelu s njegovim tadašnjim predsjednikom, svećenikom, doktorom Svetozarom Rittigom, 16. svibnja 1934. godine otvorena je Moderna galerija u Zagrebu.

Svečani čin otvaranja popraćen je prigodnim radijskim prijenosom. U nizu reprezentativnih donjogradskih palača uz zapadnu stranu Trga Nikole Šubića Zrinskog i Trga Josipa Jurja Strossmayera, nalazi se i historicističko zdanje koje je postalo dom Galerije. Raskošna palača u kojoj su boravili plemeniti gosti i odzvanjale bučne zabave, izgrađena je 1882. godine prema projektima bečkog arhitekta Otta Hofera za baruna Luju Vranyczanyja-Dobrinovića.

Palača je višekratno mijenjala vlasnike, ali i sama Moderna galerija ima nešto dulju pretpovijest. Na prijedlog poduzetnog i izuzetno dinamičnog promicatelja sustavnog razvoja kulturno-umjetničkog života u gradu, Izidora Kršnjavog, i zauzimanjem Hrvatskog društva umjetnosti, 1905. počelo je prikupljanje prvih umjetnina i utemeljenjem zbirke za buduću galeriju. Među prvima su otkupljena djela Ivana Meštrovića i Josipa Račića.

Isprva je Moderna galerija dobila smještaj u Muzeju za umjetnost i obrt koji joj je ustupio nekoliko prostorija. U trenutku kada je isti Muzej postao samostalna ustanova izdvajanjem iz Obrtne škole, Modernoj galeriji je 1919. ustupljen drugi kat zgrade. Središnje mjesto u prvom postavu Galerije, što ga je uredio njezin prvi kustos, slikar Ljubo Babić, dobila su Račićeva djela. Ubrzani razvoj i rast Moderne galerije doveo je do preseljenja u veći i prikladniji prostor, a od 1940. započelo je njezino djelovanje u današnjem prostoru u svojstvu banovinske, odnosno državne ustanove.

Iza Drugog svjetskog rata Moderna galerija je od Strossmayerove galerije preuzela pojedina djela domaćih majstora te je postala skrbnik najbogatije i najvažnije zbirke hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća, danas s fundusom od oko 10 000 umjetnina.