9. lipnja 1672. - Rođen Petar Veliki

Siromašna, zaostala, vojno i politički minorna Rusija udvostručila je potkraj 17. i početkom 18. stoljeća svoju površinu, rastegla se od Baltika do Tihog oceana, pretvorila u europsku vojnu silu s respektabilnom mornaricom, vojnom industrijom, brodogradnjom.

Doba je to brzog napretka znanosti, otvorenja škola, ali i sve većih klasnih napetosti, pojačanog ugnjetavanja kmetova, seljaka. To je doba cara Petra Prvog Aleksejeviča, koji je zbog svojih velikih, često grandomanskih djela, i sam nazvan Velikim.

Petar Veliki rođen je u Moskvi 9. lipnja 1672. Došao je na prijestolje kao desetogodišnjak zajedno s polubratom Ivanom, pod regentstvom svoje polusestre Sofije. Nakon smrti polubrata Petar preuzima 1696. vlast i napada tursku utvrdu Azov na Crnom moru, te nekoliko godina poslije Švedsku i Perziju. Rezultat tih ratova je širenje Rusije na Crno more, Baltik, Sibir i Kaspijsko jezero.

Da bi naučio kako se radi u razvijenoj Europi i kako je organiziran posao, putuje inkognito, zapošljava se u jednoj ljevaonici, te u nizozemskom brodogradilištu. Zatim prenosi svoja europska iskustva u Rusiju, otvara škole, akademiju, dovodi u Rusiju različite stručnjake, šalje plemstvo na školovanje u Europu i tako stvara osnovu za tehnološki i kulturni razvoj zaostale zemlje. Istodobno otvara više ljevaonica, predionica, tkaonica, te stvara jaku vojsku, trgovačku i ratnu flotu. On ne dira u temelje ruskog feudalnog poretka, ali ukida boljarsku dumu i zamjenjuje je državnim senatom u koji sam bira sebi podložne dvorjane.

Zahvaljujući naglom razvoju trgovine i obrta u Rusiji se javlja i građanski sloj koji  Petar čini neovisnim o plemstvu. Teret Petrovih reformi podnosi seljak i kmet koji je prisiljen služiti u vojsci, raditi na javnim radovima i plaćati nove namete. Deseci tisuća ljudi umrli su od iscrpljenosti ili od bolesti na prisilnom radu. Teški uvjeti života izazivaju nekoliko većih ustanaka, koje će Petar Veliki krvavo ugušiti.

Istodobno će se  razračunati i s dvorjanima koji se protive njegovoj samovoljnoj strahovladi. Za sudjelovanja u navodnoj uroti optužio je i sina Alekseja, koji je umro u zatvoru čekajući izvršenje smrtne kazne.

Petar Veliki umro je 8. veljače 1725. u Sankt Peterburgu. Na prijestolje je došla njegova žena Katarina, koja je dobila u nasljedstvo veliku, autokratski jaku Rusiju, tehnološki, kulturno i vojno ravnopravnu Europi, ali s milijunima seljaka koji su potpuno obespravljeni i fizički i materijalno iscrpljeni do krajnjih granica.