Opet će sjati Knežev dvor

Društvo prijatelja dubrovačke starine otkupilo je zemljište i ruševinu nekadašnjeg Kneževog dvora na otoku Lopudu. Četvrti je to u nizu kneževih dvorova na području nekadašnje Dubrovačke Republike, koje su članovi Društva dosad preuzeli, s ciljem da ih obnove i otvore javnosti.

- Radi se o najljepšem kneževom dvoru, daleko najljepšem od svih ostalih. Građen je polovicom 15. stoljeća, kako se zasad smatra, iako nema izravnog dokaza, osim stila i karakteristike gradnje - govori nam Niko Kapetanić, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine.

Knežev dvor je zanimljiv po tome što ujedno predstavlja upravnu zgradu, ali i ljetnikovac. Jedan je od rijetkih primjera, gdje se može vidjeti kako se u isto vrijeme odvijao privatan život kneza i njegove javne obveze. Živio je na katu kneževa dvora, a već  u dvorištu se nalazio zatvor.

Otok Lopud u 15. i 16. stoljeću bio je jedan od najrazvijenijih dijelova Dubrovačke Republike i druga luka po važnosti, nakon samog grada. Stoga ne čudi što se knežev dvor na Lopudu odlikuje izrazitim luksuzom za to doba. Na zidovima njegovih ostataka i danas se mogu vidjeti kamena ognjišta i raskošni umivaonici.

- Od svih Kneževih dvorova, a ima ih dosta na teritoriju Dubrovačke Republike nekadašnje, on je najkvalitetniji, najimpozantniji, što se same njegove arhitekture tiče i svega što u njoj ujedinjava, jer ipak, kad promislite da je to jednokatnica, koja je u sebi, u ovoj kuli pokrajnjoj, morala ujediniti i kancelariju i knežev stan i cisterne i zatvor - objašnjava Maja Nodari, povjesničarka umjetnosti.

Propadanje rezidencije lopudskog kneza traje već nekoliko stoljeća. Od dodatne devastacije i odnošenja kamenog materijala čuvalo ga je upravo mediteransko zelenilo.

- Na austrijskoj katastarskoj mapi iz 1837. knežev dvor pronalazimo već kao ruševinu. Sukladno tome, otada se malo što tu diralo i nije se mijenjalo, jer to je bio jedan knežev dvor iz kojega je izbijalo zelenilo, on je bio uokoljen mediteranskim biljem, nasadima naranača, narančina i svega onoga što je Ilija Crijević za Lopud rekao: gdje se zima proljećem ovjenčava - dodaje Nodari.

- Mi ga želimo obnoviti tako da bude javni prostor, da Lopud dobije kulturno-povijesni sadržaj. Lopud ima dovoljno kreveta, smještajnih kapaciteta, barem zasad. Ima i lijepe plaže i sve, ali nema kulturnih sadržaja - kaže predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Kapetanić.

Članovi Društva prijatelja dubrovačke starine imaju želju obnoviti sve kneževe dvorove na području nekadašnje Dubrovačke Republike. No, do svih jedanaest nemoguće je doći. Neki su potpuno uništeni, neki od privatnih vlasnika nisu zainteresirani za prodaju, no članovi Društva ističu da imaju strpljenja. Sve u nadi da će uspjeti sačuvati ovaj dio bogate dubrovačke povijesti od zaborava.