30. svibnja 1876. - Rođen Vladimir Nazor

Hrvatski književnik Vladimir Nazor započeo je životni put u malom mjestu Postirama na otoku Braču gdje se rodio 30. svibnja 1876. ¸

Kad je imao 4 i pol godine, roditelji su se preselili u Bobovišće, pa je tamo i u obližnjem Ložišću polazio osnovnu školu. Cijeloga života Nazor će se vraćati rodnome otoku u svojim djelima. Poslije gimnazijskog školovanja u Splitu završio je studij prirodnih znanosti u Grazu. U osamnaestoj godini objavio je prve pjesme u podlistku zadarskog Narodnog lista.

Još je bio student kad je zablistao zbirkom Slavenske legende. Službovao je u školama u mnogim hrvatskim mjestima, no književno najplodnije bilo je desetogodišnje razdoblje u Kastvu. Tu su nastale zbirke Lirika, Nove pjesme, Intima i Pjesni ljuvene. Široj čitateljskoj publici, djeci i đacima, poznatiji su Medvjed Brundo, Veli Jože, Hrvatski kraljevi, Pastir Loda pa i Zagrebačke novele.

Glasovite svoje stihove, kao što su Galiotova pesan ili Seh-duš dan, napisao je na čakavštini. Nazor se uoči Drugog svjetskog rata doselio u Zagreb i sprijateljio s mladim pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem. S njim je potkraj 1942. otišao u partizane čije je doživljaje i posljedice okrutnog rata opisao u takozvanom partizanskom ciklusu. Za svoje priklanjanje antifašističkoj borbi nagrađen je najvišim dužnostima u novouspostavljenoj hrvatskoj državi u sklopu Titove Jugoslavije. Ocjenjujući Nazorovo književno djelo, profesor Miroslav Šicel zaključuje: Iz stvarnih događaja i od realnih povijesnih likova, Nazor često stvara legendu, pa tako čvrsto zatvara krug svoga života i stvaralačkog opusa: od Slavenskih legendi do Legendi o drugu Titu.