24. lipnja 1872. - Umro Dimitrije Demetar

U kazališnom segmentu hrvatskoga narodnog preporoda dr. Dimitrije Demetar bio je neosporan vođa. Bio je i ostao utemeljiteljem novoga hrvatskoga kazališta zahvaljujući svojoj izuzetnoj marljivosti, upornosti i svestranosti.

Godine 1838. izdao je dvije drame s nezaobilaznim predgovorima u kojima ističe važnost kazališta na narodnom jeziku, ne samo za hrvatski narodni preporod nego, kako kaže, za rasprostraniti izobraženje i za rasprostraniti novi štokavski dijalekt u ovom dijelu Hrvatske.

Bio je i onaj koji je u Zagreb pozvao Leteće diletantsko pozorište iz Novoga Sada, koje je 1840. i odigralo prvu profesionalnu javnu predstavu na štokavskom narječju u Zagrebu. Kasnije je bio i kazališni kritičar, potom organizator kazališnih dobrovoljaca, u doba kada nikakvih drugih predstava osim njemačkih u Zagrebu nije bilo. Jedan je od vođa poslije 1860. koji su krenuli s novim ansamblom prema osamostaljenju hrvatskoga kazališta.

No, dr. Dimitrije Demetar, taj padovanski liječnik, koji se nikada nije bavio medicinom, bio je i dramski pisac. Na prvome mjestu treba spomenuti nezaobilaznu Teutu, dramu napisanu 1844., a izvedenu tek mnogo kasnije - 1864. godine. To je djelo, koje je kao povijesna tragedija u klasicističkom stilu, bilo i ostalo modelom naše povijesne tragedije 19. st.

Pisao je i libreta za opere Vatroslava Lisinskog te poemu Grobničko polje, te se kao ilirski pjesnik i dramatičar smatra jednim od začetnika novije hrvatske literature. Valja spomenuti da je dr. Dimitrija Demetar, 60-ih godina orijentiran pretežno na repertoar bečkoga Burgteatra, doveo zagrebačko, tada mlado hrvatsko kazalište u svojevrsnu stagnaciju. Zbog toga se u kazališnim kritikama oštro pobunio mladi August Šenoa. Polemika Demetar - Šenoa, vođena između 60-ih i 70-ih godina 19.st., postala je jednom od načelnih prijepornih točaka u oblikovanju nove fizionomije našega kazališta.

Dimitrije Demetar umro je 24. lipnja 1872. godine.