Što čitati? – roman o uznemirujućim temama ili ljubić s predumišljajem

Književna kritičarka Jagna Pogačnik ovaj tjedan preporučuje knjige 'Ubij se, ljubavi' Ariane Harwicz i 'Sante leda' Veljka Đorđevića.

Ariana Harwicz: 'Ubij se, ljubavi', Hena com

Roman Ariane Harwicz ispripovijedan je iz perspektive žene koja leži u travi pred svojom kućom u neimenovanom zabačenom selu, promatrajući svojega muža i dijete.

Debitantski je to roman argentinske spisateljice uspoređivane s Virginijom Woolf i Sylvijom Plath i jedne od najupečatljivijih autorica suvremene argentinske književnosti. Knjiga je bila nominirana za nagradu „Man Booker International 2018".

Roman je podijeljen na kratke dijelove, ispisan u ja-formi, kao struja svijesti. U par navrata ulogu pripovjedača preuzima protagonističin prvi susjed koji je promatra i pokušava dokučiti, no i dalje zapravo progovara protagonistica pokušavajući se vidjeti tuđim očima, zamisliti kakav dojam ostavlja na neutralnoga promatrača, poput tog susjeda.

Pratimo bezimenu junakinju koja se od prve do posljednje stranice ove knjige bori sa svojim demonima - osjeća se zarobljenom, a čezne za slobodom, prihvaća svoju ulogu autsajdera dok žudi za pripadanjem, želi biti dobra majka i žena, a istodobno ima poriv proletjeti kroz staklena vrata.

Visokoobrazovana, načitana i navikla na grad, sada je zapela na selu gdje vrijede drugi zakoni koji se neminovno odnose i na nju. Tek je rodila i uloga majke joj, u najmanju ruku, teško pada. Prestravljena je banalnošću svakodnevice i stiješnjena u okvire obiteljskog života, a sva njena nastojanja da ispuni svoje bračne i majčinske dužnosti padaju u vodu pod teretom njezinih mračnih, maničnih, na mahove stravičnih misli.

Prisutna je tema postporođajne depresije - iscrpljenost glavne junakinje, začarani krug umora i brige, depersonalizacija i očaj. Ona, naime, traži bijeg od zagušujuće svakodnevice u ludilu.

Osim depresije, važna je tema, iako mnogo suptilnija u romanu, bivanje strankinjom u tuđoj zemlji (riječ o ženi koja je doselila u Francusku, u neko dislocirano selo, jezik ne zna najbolje). Na selu ne umije uživati u svemu pozitivnome što ono nudi, već tone u seoskoj dosadi, zadrtosti i jednoumlju.

Kada na radiju čuje književnu kritiku koja govori o 'Gospođi Dalloway', povezuje se s „prošlim životom", knjigama, kulturom i intelektualnim miljeom.

Tu su i teme obitelji kao institucije, koja u romanu funkcionira i kao simbol svojevrsnog zatočeništva za protagonisticu, te društvene norme - odlazak kod prijatelja na dječji rođendan ili izlet kao plodno tlo da se pretvori u katastrofu, a pitanja o zdravstvenom, mirovinskom, traženju posla, vrtiću dovode je do ruba ludila.

Iako ima podršku muža koji ju voli i spreman je pomoći, osjećaj usamljenosti i neshvaćenosti ne prolazi, pa utjehu traži i u preljubu.

Radi se o liričnoj i ritmičnoj prozi sa simbolikom životinja - junakinja romana s njima se uspoređuje, u životinjama pronalazi utjehu i mir. Scene su snovite i nadrealne, a priroda istovremeno predivna i umirujuća, divlja i zastrašujuća.

Unutarnji monolog je istovremeno i sirov i poetičan, te donosi smjene pripovjedača i tema koja je sama po sebi uznemirujuća.

Veljko Đorđević: 'Sante leda', Znanje

Veljko Đorđević je poznati psihijatar i autor desetak knjiga proze i dramskih tekstova. Ovaj put predstavlja se ljubavnim romanom s podnaslovom 'ljubić s predumišljajem'.

Roman se zbiva u Osijeku, gdje se slučajno u jednoj kavani susreću dvije osobe koje kao da se traže čitavog života - liječnica i slikar. Njihov susret početak je zrele ljubavi koju autor u romanu propituje - jesu li spremni i hrabri krenuti putem strasti i čežnje? Ona je emotivno zatomljena i usredotočena na posao, a on je izgubio smisao i inspiraciju za slikanje.

Priča donosi suočavanje s njima samima, propustima, posljedicama pogrešnih izbor. Romantična je to priča koja nije tipični ljubić jer propituje prirodu muško-ženskih odnosa kroz jednostavne tehnike pripovijedanja.

Pogledajte gostovanje Jagne Pogačnik u emisiji Dobro jutro, Hrvatska: