Iz HRT-ove arhive: Dvoglavo janje iz Labina!

Svaki grad ima svoje neobičnosti, a samo ih je Labin imao u veterinarskoj stanici.  RT-ov reporter Joško Martinović otišao je 1995. do Labina i posjetio veterinarsku ambulantu koja je imala jedinstvenu riznicu genetskih grešaka, pravu malu biološku zonu sumraka!

Na ulazu veterinarske ambulante novinarsku ekipu dočekalo je bijelo preparirano dvoglavo janje kojeg je ojanjila ovca 1991. u okolnom labinskom selu. Tu je i prase sa surlastim nosićem iznad oka u formalinu s još dva praseta. Biser kolekcije je dvostruka teleća glava iz 1992. s farme u Čipićima koju je skinuo s teleta sam direktor veterinarske stanice dr. vet. med. Goran Domazet!

- Do zadnjeg trenutka jednostavno nisam mogao vjerovati da je to to, da je istina. On je u principu skoro normalan telac, osim što ima 2 glave. Nije živio dugo, u trenutku dok smo mi to sve odradili, koliko je trebalo da se on izvuče van, on je uginuo - pričao je HRT-u.

Čak mu ni kolege nisu vjerovali kad ih je zvao i rekao o kakvom se janjetu radi. Bilo je tu još "nakazica" iz Labinštine, mali telić koji praktično nije imao noge, rep, deformirane njuške. Od milja su ga zvali Alf, čuvali u formalinu. Još su tu bili  i telčić s kratkim nogama koji je uspio poživjeti mjesec–dva, te janje rođeno bez prednjih nogu.

Pojavnost nakaza početkom devedesetih godina lokalni su mediji pokazali kao posljedicu zagađenja obližnje termoelektrane Plomin. Kako je u tom trenutku bilo moguće proširenje termoelektrane, dvoglavi janjac postao je politički problem. Ne želeći politiku u veterinarsku butigu, doktori tada pred kamerama ne žele zaključivati bez znanstvenih istraživanja!

Kažu kako se na fakultetu na kolegiju anatomije nekoliko sati posvećuje i samim nakazama. One se pojavljuju svugdje. Teško je reći je li to rjeđe nego u Labinu. Ako jest, spremni su pretpostaviti da životinjama prije kumuje suvremena genetika, a ne energetika ili politika.

- Mi ovdje nemamo statistički obrađeno na kojoj populaciji su se pojavile ove nakaznosti. Ali smo se potrudili  da ih konzerviramo i sačuvamo kako bi se vidjelo da tih nakaznosti ima. Nakaznost je sve češća i moguća, naročito kod onih vrsta gdje je utjecaj čovjeka malo veći. Ovo je Holštajn pasmina, kod svinja je riječ o uzgojenim pasminama koje nisu stare, izvorne, nego su došle do genetskih, i moguće je da dođe do određenih mutacija, i dolazi do pojave recesivnih gena koji su prisutni i pojave se u vidu ovakvih nakaznosti - komentirao je te 1995. veterinarski inspektor dr. vet. med. Ante Rozić.

Nakaze, činjenice, glasine, svega ne bi bilo da nije bilo tadašnjeg sakupljačkog mara labinskih veterinara. Unatoč lakom podsmjehu nekih kolega koji ih prozvaše "dvoglavi veterinari"  i sve jače elektrofobija Labinjana ponosno će utvrditi da tako lijepog dvoglavog telca nema nijedan svjetski muzej.

Veterinarska stanica Labin ima još jednu zanimljivost, malu kolekciju "bezoara", kugle nastale gomilanjem dlaka koje krava obliže u njezinom želucu. U stara vremena imala su magijsku moć, a možda su i dobar put spoznaje uzroka pojave Labinskih "nakazica".

Pogledajte prilog: