Animafest: mlade autorice i retrospektiva Nedeljka Dragića

Uz predzadnji dan aktualnog izdanja Animafesta izdvojili smo radove mladih hrvatskih autorica Stelle Hartman i Noemi Ribić, te program posvećen doajenu domaće animacije Nedeljku Dragiću koji se održava u Kinu Tuškanac.

Animafest je ove godine jedan od svojih programa bloka Majstori animacije posvetio redatelju animatoru crtaču stripova, karikaturistu i ilustratoru Nedeljku Dragiću, priredivši mu za danas u 14 sati u kinu Tuškanac retrospektivu s deset filmova čije su teme i 50 godina od njihova nastanka podjednako aktualne.

Kao pripadnik 'geg' struje zagrebačkih autora, Dragić je u fokus stavljao malog čovjeka s velikim egzistencijalnim krizama u svakodnevnom životu. Sredinom šezdesetih naslijedio je velika imena animacije, Vukotića, Kostelca i Mimice, a mnogi ga kritičari svrstavaju među najbolje i najoriginalnije autore Zagrebačke škole animiranog filma.

Pogledajte festivalsku špicu koju je Nedeljko Dragić napravio za Animafest 1974. godine:



Filmovi su mu nagrađivani na svjetskim festivalima u Annecyju, Oberhausenu i Zagrebu, a njegov je 'Tup-tup' iz 1972. bio nominiran za Oscara.

- Dragić je za mene jedan od najjačih autora na ovim prostorima, imao je svoj stil, a iako je pripadao karikaturalnoj struji nije se zaustavio na jednostavnoj dosjetci, već je išao dalje, njegova je animacija drugačija i posebna, ocijenio je umjetnički ravnatelj Animafesta Daniel Šuljić.

Po njegovim riječima, Dragić je svojim jedinstvenim stilom, likovno jednostavnim, a zapravo vizualno i dramaturški ingenioznim, kao i slobodnim pristupom animiranju bio jedan od onih koji su nosili vrhunsku svjetsku reputaciju Studija za crtani fim u Zagreb filmu tijekom šezdesetih i sedamdesetih.

Pogledajte angažirani animirani film 'Čovjek: zagađivač' kojim su naši autori - među njima i Dragić - zajedno s kolegama iz Kanade još 1973. godine upozorili na globalni problem zagađenja:



Animafestova retrospektiva prikazuje izbor filmova koji daju presjek njegova opusa i svojevrsni je pregled njegova kreativnog razvoja, počevši od prvih uradaka, 'Elegija' iz 1965., preko 'Krotitelja divljih konja' iz 1966. i filma 'Možda Diogeneš' (1967). kojim je najavio zaokret u radu.

- Taj je film je skup međusobno labavo povezanih improviziranih djelomično surealnih epizoda, a njime započinje ono što ga odvaja od ostalih geg-mahera, ne zaustavlja se na prvoj ili drugoj dobroj ideji nego tjera dalje dok film ne pruži sve što u sebi ima, ustvrdio je Šuljić.

U njegovo najkreativnije razdoblje ubrajaju mu se filmovi 'Idu dani' (1969.), 'Tup-tup' (1972.) i 'Dnevnik' (1974.) koji i danas, napomenuo je, osvajaju svojom energijom, intenzitetom improvizatorskom vizijom i ritmom.

Uz doajene animacije, u fokusu Animafesta uvijek su i mladi autori, kojima se posvećuje puno pozornosti – zato su gošće emisije Dobro jutro, Hrvatska bile autorica filma 'Izvan sebe', koji sudjeluje u Natjecanju studentskog filma, Stella Hartman, te autorica filma 'Odrasti u malo drvo' iz Natjecanja hrvatskog filma Noemi Ribić: