"Pametna sela"-mjesta u kojima bi svatko poželio živjeti

Koncept "pametnoga sela" bio je središnja tema trećeg "Hrvatskog ruralnog parlamenta" održanog u Vodicama i Tisnom. Podrazumijeva taj koncept selo u kojemu bi svatko poželio živjeti.

Mirno i sigurno, ali dobro povezano. Daleko od urbane vreve, ali sa svim blagodatima gradske sredine, od obrazovanja i zdravlja, do radnih mjesta. Ideja o konceptu pametnoga sela stiže iz susjedne Slovenije, koja je uz još 9 zemalja počela provoditi pilot-projekte. Hrvatska je tek na početku.

Pametni uređaji olakšavaju posao OPG-ovcima. Poput internetske vage u pčelarstvu. Košnice s Kornata šalju signal i podatke do Vodica.    

- SMS dolazi na tvoj mobitel i ti u tomu trenu znaš što se taj dan događalo u tvome pčelinjaku. Ako vaga kaže plus jedna kilogram, pčelar može biti zadovoljan. Ako kaže minus ili je loše vrijeme ili je stala paša, govori Ante Bulat, pčelar

No, od upotrebe pametnih telefona u poljoprivredi do pametnog sela dug je put. Valja njime krenuti i zaustaviti iseljavanje iz ruralnih područja. Jer selo u Hrvatskoj izumire. U jednom od miljevačkih sela u okolici Drniša - zvuk dječje igre sve se rjeđe čuje.

- Ima nas sve manje i manje. Stari kako umru, tako se kuće zatvaraju, a mladi su otišli za poslom. Malo tko se vraća nazad, rekao je Zvonimir Skelin iz Drinovaca.

Iako bi se povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turizma u ovom kraju nadomak Nacionalnog parka Krka, kaže, moglo itekako dobro živjeti.

- Ovdje je stvarno živjet milina. Blizu nam je Krka, Čikola, Šibenik i Drniš je tu za 15-ak minuta vožnje, ističe Skelin.

Prometna povezanost jedan je od elemenata pametnih sela. No dok se u ceste i ulaže - javnog prijevoza gotovo i nema.

- Javni prijevoz je samo kroz jutro kada djeca idu u školu i poslije kad se vraćaju, tako da nismo povezani. Sa Šibenikom nismo povezani nikako, naglašava Skelin.

Ipak u ruralne sredine slijeva se sve više novca. U tri godine iz europske blagajne stigle su tri milijarde kuna za više od tisuću infrastrukturnih projekata. U Drinovcima tako niče novi vrtić.

- Svaki taj vrtić, društveni dom, planinarski dom ili bilo što god neće samo to spasit našega čovjeka da ostane u Belom Manastiru, u Bošnjacima ili negdje, ali će mu dat mali plus i razlog da u tom mjestu i ostane, rekao je Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede.

A učiniti život na selu privlačnim - temeljni je cilj europskog koncepta pametnih sela.

- Upotrebom pametnih tehnologija, jačanjem društvene povezanosti i pružanjem alata za razvoj u budućnosti, pametna sela mogu pomoći vraćanju mladih i revitalizaciji ruralnih sredina, istaknuo je Phil Hogan, povjerenik Europske komisije za poljoprivredu.

Susjedna Slovenija, primjerice, provodi pilot-projekt pametnih sela u tri općine. Žele povezati proizvođače i potrošače hrane, razvijati seoski turizam, provesti digitalizaciju, unaprijediti skrb za ugrožene skupine i potaknuti inovacije. Hrvatska je tek na početku primjene koncepta.   

- Potrebno je napraviti takozvane strategije pametnih sela, znači sveobuhvatni dokument koji će definirati sve lokalne potrebe, a staviti ih u kontekst novog doba, znači novog doba digitalizacije, svega onoga što više nije budućnost, nego je sadašnjost u nekim segmentima možda čak i prošlost, naglasio je Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede.

Poput, primjerice, brzog interneta koji u nas nemaju ni svi gradovi, a kamoli sela. No i za to je osiguran europski novac.

- Trebao bi se izgraditi širokopojasni internet u onim područjima gdje ne postoji interes operatora, znači gdje ni jedan operator nema financijskog interesa raditi. Govorimo o nekih 200-tinjak milijuna eura i vidjet ćemo je li to dovoljno ili treba i dalje ulagati u razvoj širokopojasnog interneta, ali svakako to je preduvjet za razvoj, rekao je Ivančić.

No pitanje je jesmo li već zakasnili jer da se izgradi selo u kojemu bi svatko poželio živjeti, treba vremena. A hrvatsko selo ga više nema. Jer ono je danas više nego ikada u prošlosti pogođeno iseljavanjem.