Što čitati? – roman o vječnim temama ili osobnim ratovima

Književna kritičarka Jagna Pogačnik ovaj tjedan preporučuje knjige 'Nevjerni otac' Antonija Scuratija i 'Krletka za glinenog goluba' Roberta Međurečana.

Antonio Scurati: 'Nevjerni otac', Fraktura

Antonio Scurati rođen je u Napulju 1969. godine. Gradeći znanstvenu karijeru na Državnom sveučilištu u Bergamu, počeo je predavati Teorije i tehnike televizijskog jezika. Predaje kao redoviti profesor u okviru Laboratorija za kreativno pisanje i Laboratorija za usmeno izražavanje i retoriku. Jedan je od najvažnijih suvremenih talijanskih pisaca.

U romanu 'Nevjerni otac', ispovijedi u ja-formi, daje nam sliku propasti ljubavi i ideala, propasti jedne generacije kojoj je bilo nuđeno sve, a koja nije dobila ništa.

Na hrvatski jezik su prevedeni njegovi romani 'Dijete koje je sanjalo kraj svijeta' i 'Najbolje godine našeg života', a 'Nevjerni otac' izvorno je objavljen 2013. godine i našao se u užim izborima za nekoliko prestižnih talijanskih nagrada.

Umberto Eco je o tom romanu rekao: 'Čudo da nas još uvijek može očarati i nadahnuti roman o stalnim i vječnim temama - trudnoća, dijete, pucanje bračnih veza...'

Glavni junak je Glauco Revelli, obrazovanjem profesor filozofije, koji je preuzeo očev restoran s ambicijom da mu priskrbi Michelinove zvjezdice. Oženio se kasno i srednje godine dočekao kao otac trogodišnje djevojčice. S ocem jedva komunicira, ljubav prema supruzi konstantno propituje, a restoran je uspio unazaditi.

Na samom početku romana nađe se u situaciji kada mu supruga Giullia, majka njihove trogodišnje kćeri, u suzama kaže "Možda ne volim muškarce", što je definitivna potvrda krize njihova braka i glavni junak shvaća da je brak (u krizi od rođenja djeteta) možda došao svome kraju.

Scurati nas uvodi u Glaucov svijet koji mu izmiče na svim frontama i njemu je to potpuno jasno, ali ne može ništa učiniti. Nevjerni otac priča je o krizi srednjih godina, o braku, o djeci, o ljubavi, o sebičnosti, o kraju iluzija i kraju jednoga svijeta kakav su gradile generacije stasale nakon Drugoga svjetskoga rata.

Generacijska je to priča o današnjim pedesetogodišnjacima koji su odrasli u svijetu mira i mogućnosti, svjesni kako se gube i raspadaju sve vrijednosti Zapada, priča oca koji svojem djetetu, kojeg dobiva kasno, želi ostvariti sve želje, iako zna da mu ostavlja svijet lošiji od onoga koji je sam dobio od svojega oca i nada se da će ga se sjećati po trenucima bliskosti.

Bračna priča o ljubavi i ravnodušnosti, o navikavanju na očinstvo majstorski prepliće intimne drame s dramama čitavih naraštaja. Vrlo je to emotivna knjiga o očinstvu.

Robert Međurečan: 'Krletka za glinenog goluba', Sandorf

Robert Međurečan je prvim romanom, antiratnim 'Prodajem odličja, prvi vlasnik' (2008.), zaslužio nominacije u svim natječajima za knjigu godine. Drugi roman 'Kad jaganjci utihnu u Zdihovu' nastavio je s  tematizacijom devijacija iz bliske prošlosti.

'Krletka za glinenog goluba' je krimić koji grabi u mračne godine hrvatske nedavne prošlosti (rat), a zbiva se u godini Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji na kojem Hrvatska postaje viceprvak svijeta.

Donosi kontrast sveopće euforije i veselja i skrivenih kostura prošlosti: Andrija Tomaš, osuđenik za ratni zločin, nakon godina potucanja po svijetu vraća se kući progonjen savješću i još nečim, mnogo više materijalnim i opasnim. Istodobno, novopečena ministrica unutarnjih poslova, vođena patološkim porivom, kreće u osobnu osvetu, sve ne bi li pronašla misterioznog Petra Tomu, čovjeka demonskih atributa.

Te dvije dionice priče međusobno se isprepliću, nadopunjuju intrigama, korupcijom, klijentelizmom i mrtvima... Policajci, inspektori, ravnatelj policije - svi vode neke svoje ratove, no bez obzira na mračnu temu i na kriminalistički zaplet, Međurečanov roman lako je prohodan i čitak.

Posljednja scena ovog intrigantnog ratnog trilera odvija se u Vukovaru, a odiše spojem crnog humora i ozbiljne, mračne priče o prošlosti i sadašnjosti.