U Hrvatskoj svako treće dijete prekomjerno teško

Trećina djece u Hrvatskoj prekomjerne su težine ili debela, a djeca u Bosni i Hercegovina na trećem mjestu u Europi po pretilosti, što je jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema u tim zemljama, upozorili su hrvatski i bosanskohercegovački stručnjaci na 2. Kongresu za debljinu koji se održava u Mostaru.

Po riječima ravnatelja KBC-a Rijeke prof. dr. Davora Štimca, koji je i predsjednik Europske asocijacije za gastroeneterologiju, endoskopiju i nutricionionizam (EAGEN) stalno je primjetan porast broja prekomjerno teške djece.

- U zadnjih 15-ak godina broj prekomjerno teške i debele djece u Hrvatskoj porastao je za 15 posto. Došli smo do alarmantnih podataka po kojima je gotovo svako treće dijete prekomjerno teško ili debelo. To je zabrinjavajuće - rekao je Štimac na konferenciji za novinare.

Po njegovim riječima istodobno je u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina taj trend zaustavljen kod odraslih zbog kampanja kojim se upozoravalo na štetnost prekomjerne težine.

- Akcijama i raznim inicijativama doveli smo do toga da je dalje debljanje kod odraslih u 15 godina praktički zaustavljeno, a da je broj prekomjerno teških i debelih žena čak u zadnjih 15 godina u Hrvatskoj pao za 5 ili 6 posto za razliku od muškaraca gdje je taj broj minimalno porastao - dodao je. Upozorio je, međutim, da bi u skoroj budućnosti Hrvati mogli biti 'deblji' upravo zbog porasta težine kod djece.

- Podatak da broj debele djece toliko raste govori da ovi rezultati koje smo postigli s odraslima će definitivno biti vrlo brzo neutralizirani. Već vjerovatno u nekoj sljedećoj analizi za desetak godina ćemo imati poražavajuće rezultate - upozorio je hrvatski stručnjak.

Dekan Medicinskog fakulteta u Mostaru prof. dr. Milenko Bevanda ocijenio je da je pretilost, uz pušenje, postala najveća 'pošast i jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema'. Po njegovim riječima prekomjernu težinu prati niz posljedica, od dijabetesa do problema u kardiovaskularnom, probavnom i muskulatorno-skeletnom sustavu.

Smatra da je ključno iz oblasti teorije u praksi stvoriti ambulante po uzoru na Hrvatsku gdje bi se mogli liječiti ljudi s prekomjernom težinom, ali posebno preventivno djelovati kod djece.

Predsjednik Društva za debljinu BiH prof. dr. Fuad Pašić upozorio je da debljina skraćuje život i rizik je za brojne vezane bolesti.

- Životni vijek je kraći između 10 i 12 godina kod dvadesetogodišnjaka koji ima indeks tjelesne težine iznad 40 u odnosu na vršnjaka koji ima normalnu tjelesnu težinu - pojasnio je dr. Pašić.

Po njemu ključno je početi kampanju među djecom u predškolskom i školskom uzrastu kako bi se promovirao zdrav život.