Školjke daju odgovore

Znate li kolika je bila temperatura mora ili njegov kemijski sastav prije 10, 30 ili čak 90 godina? Mi ne znamo, ali odgovor na to pitanje znaju školjke. A kako dobiti odgovor od školjaka znaju u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Prije 4 godine pokrenuli su projekt koji omogućava putovanje u prošlost izučavanjem rasta školjkaša - sklero kronologija.

Znanost teško izgovorivog imena proizašla je iz jedne druge, gotovo jednako teško izgovorive - dendrokronologije koja se bavi izučavanjem godova na stablima - jednostavno rečeno, sklerokronologija se bavi izučavanjem prstenova rasta na školjkama kojima se, za početak, može utvrditi njihov životni vijek.

- Najstarija školjka koju smo analizirali s područja Jadrana je vrsta Glycymeris pilosa čija jedinka može živjeti i preko 9 desetljeća znači preko 90 godina. To su najstarije jedinke koje smo analizirali, rekla je dr.sc. Melita Peharda Uljević, znanstvena savjetnica na Institutu za oceanografiju i ribarstvo Split.

Osim starosti, može se analizirati i kemijski sastav vode, salinitet, ali i utvrditi koja je bila temperatura mora u određenom razdoblju. Mjerenjem prstenova rasta i geokemijskom analizom uzoraka ljušture i proučavanjem izotopa kisika i ugljika može se otići u prošlost i vidjeti kakve su se sve promjene u okolišu događale.

- Naša istraživanja u protekle 4 godine su pokrivena iz troškova School projekta koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, istaknula je Peharda Uljević.

- Analizirajući školjke koje žive nekoliko desetljeća dobivate podatke o tome kakvi su uvjeti bili od kada ste skupili školjku, do prije par godina, do prije 10 godina ili do prije 60 godina. Možete zaključiti što se događalo. Školjke su nam jako bitan arhiv promjena u okolišu, naglasila je.

A ovaj prstac, recimo, dokazao je koliko je bitna zaštita te vrste školjaka koju smo doveli do ruba istrebljenja.

Različite vrste školjaka vole različite uvjete u okolišu, dok jedne rastu za vrijeme ljeta, drugima više pašu hladni uvjeti poput ove Jakobove kapice koja, za razliku od prstaca, raste i velikom brzinom.

Odnedavno se u Institutu za oceanografiju i ribarstvo provode slična istraživanja i na ribama.

- Sva istraživanja koja su provedena na školjkašima, na ljušturama školjkaša, mogu se provesti isto tako i na tvrdim strukturama koje se nalaze u tijelu riba, rekla je dr.sc. Sanja Matić Skoko, znanstvena savjetnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo, voditeljica NurseFish projekta Hrvatske zaklade za znanost.

Otoliti su specifični zato što su jako mali, a za geokemijska istraživanja je potrebno izvući puno materijala. Također su i jako krhki što dodatno komplicira cijeli postupak. No, zato istraživači iz njih dobivaju neizmjerno puno podataka.

- Otoliti vam daju cijelu priču o povijesti života riba od trenutka kada je se ta riba rodila do trenutka kada smo je ulovili. Znači ne samo koliko raste, kojom brzinom i koliko ima godina, nego i o svim njenim iskustvima koja je iskusila tijekom tog svog života. Ona ima otisak okoliša u kojem je živjela, naglašava Peharda Uljević.

Salinitet, kemijski sastav, veličina i starost ribe - sve to govori o stanju okoliša, ali daje i podatke važne za ribarstvo.

Kako bi se došlo do podataka o stanju morskog okoliša iz što dalje prošlosti, istražuju se i fosili čija se starost datira uz pomoć radioaktivnih izotopa ugljika. Englezi su na taj način otišli najdalje u prošlost.

- I napravili su kronologiju, znači konstruirali su vremenski niz podataka školjkaša koji se proteže na 1300 godina u prošlost što je poprilično impresivno, istaknula je Peharda Uljević.

U splitskom Institutu istražuju i školjke koje dobivaju od kolega iz drugih instituta, pa imaju i oni priliku istraživati ljušture stare više stotina godina.

O svemu ovome, nedavno je u Splitu raspravljalo više od 150 znanstvenika iz 26 zemalja svijeta, još jedna potvrda našim znanstvenicama koje će iduću priliku da svoja iskustva podijele s kolegama iz svijeta imati za tri godine u Japanu.