12. srpnja 1806. - Prve novine na hrvatskom jeziku

U doba dramatičnih događaja Napoleonove ere, Zagrepčani su vijesti s bojišnica doznavali posredstvom stranih novina ili sporim privatnim vezama. Primjerice, o tome kako je završila bitka pokraj Waterlooa doznali su tek za 11 dana, posredstvom nekog putujućeg trgovca.

U takvom ozračju, tri bečka studenta medicine, Đuro Šporer, Aleksa Praunsperger i Aleksa Vancaš, prihvatili su se zanosnog posla: pozvali su 12. srpnja 1818. u Zagrebu na pretplatu za Oglasnik ilirski, prvi list na hrvatskom jeziku u banskoj Hrvatskoj. Začudo, Šporer i njegovi suradnici ubrzo su dobili carsku dozvolu, no bez novca njihova se novinska utopija brzo rasplinula.

Posjet bogatim mecenama nije im uspio. Čak je i domoljubni zagrebački biskup Vrhovac odgovorio negativno, jer da "Hrvatskoj ne treba takvih praznih napora". Što je bilo najgore, inicijativa s reklamnim letkom prošla je katastrofalno. Na poziv za pretplatu nije se javio niti jedan jedini pretplatnik! Tako je Oglasnik ilirski umro prije nego je i ugledao svjetlo dana.

Ipak, to ne bi bile prve novine na hrvatskom jeziku. Bio je to Kraljevski Dalmatin koji je počeo izlaziti 1806. u Zadru pod francuskom okupacijskom upravom. Prije toga izlazili su listovi na drugim jezicima. U malome je Zagrebu 1789. počeo izlaziti Kroatischer Korrespondent, list na njemačkom, koji je ujedno prva sačuvana novinska tiskovina u Hrvatskoj. Prije toga u jozefinsko doba, u Zagrebu su izlazile Ephemerides Zagrebienses ili Zagrebačke novine na latinskome jeziku i njemački Agramer deutsche Zeitunng. Nažalost nije se sačuvao nijedan primjerak tih prvijenaca hrvatskog novinstva.

Prve prave hrvatske novine pokrenuo je tek 1835. duhovni vođa ilirskog pokreta Ljudevit Gaj. Novine horvacko-slavonsko-dalmatinske svojim su sadržajem najavile novu, preporodnu epohu u našim krajevima. Začudo one su se održale sve do danas ali kao službeni list Republike Hrvatske pod nazivom Narodne novine.