15. srpnja 1904 - Umro Anton Pavlovič Čehov


Glasoviti ruski književnik Anton Pavlovič Čehov svojim je dramskim djelima Galeb, Tri sestre, Ujak Vanja, Ivanov i Višnjik označio početak moderne dramaturgije.

Njegove su drame i danas okosnica repertoara svjetskih pozornica. Čehov je umro je u 45-oj godini 15. srpnja 1904. u njemačkom lječilištu Badenweileru. Budući da je bio i liječnik, o svome se dvojnom djelovanju duhovito izrazio: "Medicina je moja zakonita žena, a književnost ljubavnica. Kad se zasitim jedne, provedem noć s drugom".

Čehov je književnosti više dao, dok su mu lječnička praksa i bavljenje prirodnim znanostima pomogli u kreiranju dramskih likova i sadržaju pripovijedaka. Stvarao je brzo pa je u kratkom životnom vijeku napisao golem broj humoreski i pripovijesti. Sa 16 godina objavljena je prva njegova zbirka novela Šarene priče.

Čehov se mukotrpno probijao u mladosti i osjećao je odgovornost pred vlastitom darovitošću. Zbog toga je prerađivao svoje rukopise, križao ih ili odbacivao. Rukovodio se načelom kako se "vještina pisanja sastoji u vještini brisanja onoga što je loše napisano". Stepa, Oluja, Ana oko vrata, Dama sa psićem, Činovnikova smrt, Čovjek u futroli, tek je nekoliko naslova najpoznatijih Čehovljevih novela. Njima je svojstveno isto autorovo majstorstvo da u najkraćim potezima dade samo ono bitno, izbjegavajući suvišne opise i razvučenost. U tome je "tajna" što djela Antona Pavloviča Čehova nisu strana ni čitatelju XXI. stoljeća.