17. srpnja 1936. - Počeo Španjolski rat

Uvečer 17. srpnja 1936. radiopostaja Ceuta u španjolskom Maroku emitirala je poruku:
– Nad cijelom Španjolskom nebo je bez oblaka!


Bio je to poziv za početak oružane pobune fašističkih falangista i radikalne desnice protiv vlade Narodne fronte koja je iste godine pobijedila na izborima. Falangiste je predvodio general Francisco Franco. Već idućeg dana pobuna je buknula u mnogim garnizonima širom Španjolske pa su frankisti brzo ovladali znatnim područjem na jugozapadu, zapadu i sjeveru zemlje.

Sovjetski Savez odmah se izjasnio za vladu Narodne fronte, Velika Britanija i Francuska objavile su politiku nemiješanja i embargo na izvoz oružja, što je objektivno štetilo samo republikancima, jer su fašističke zemlje Italija i Njemačka otvoreno pomagale Francovim pobunjenicima. Drama na Pirenejskom poluotoku trajala je tri godine i Španjolsku pretvorila u poprište krvavih obračuna unutar podijeljenoga španjolskog društva.

Nijedna ni druga strana nisu imale milosti prema zarobljenicima i političkim protivnicima, ali su u zločinima prednjačili fašisti, pokazavši u prvom većem ratnom sukobu u Europi što donosi buduća fašistička ekspanzija. Početkom 1939. Francove nadmoćnije snage probile su bojišnicu u Kataloniji i novim ofenzivama stalno sužavale republikansko područje. Potkraj ožujka u Madridu je došlo do sukoba u republikanskim redovima, pa je glavni grad Španjolske pao u ruke pobunjenika, čime je rat okončan Francovom pobjedom.
Računa se da je poginulo više od milijun ljudi a isto toliko bilo je žrtava poslijeratnoga fašističkog terora. Oko 650 tisuća Španjolaca izbjeglo je u inozemstvo.