29. srpnja 1890. - Samoubojstvo Vincenta van Gogha

U potrazi za originalnom slikarskom metodom, nadaren iznimnim likovnim instinktom, Vincent van Gogh je istodobno prolazio istinsku ljudsku dramu.

Nesretan i shrvan duševnom bolešću oduzeo si je život 29. srpnja 1890. u Auversu, nedaleko od Pariza. Volja da postane pastor među siromašnim rudarima nije ga udaljila od interesa za zemlju i sjetni svijet seljaka.

Slika Seljaci jedu krumpir, naslikana 1885., simbol je njegova početnog nizozemskog razdoblja koje odlikuju grubi, pomalo nespretni oblici i tamne boje. U Parizu je, potaknut tehnikom impresionista, Van Gogh promijenio raspoloženje i način slikanja. Njegovo je slikarstvo i nadalje ostalo nosilac snažnih osjećaja i posrednik svježine doživljaja, no paleta se rasvjetljava, a ruka dobiva lakoću. 

Godine 1888. našao je utočište u Arlesu, na jugu Francuske, gdje je u samo dvije godine naslikao svoja najbolja djela. Pisma, koja je van Gogh slao bratu Theu, sadržavaju mnoga objašnjenja njegova, naizgled, proizvoljna izbora boja i emocionalnih značenja koja im je pridavao. Nakon mračnih trenutaka krize i očaja nastupala su ponovno lucidna razdoblja prepuna izražajne i stvaralačke dinamike. Boje pred sam kraj gube vedrinu, a potez snagu, pa ipak će do tragičnog kraja slikar stvarati remek - djela.