5. kolovoza 1923. - Umro Vatroslav Jagić

Po svojoj uređenosti nadaleko poznato varaždinsko groblje zadnje je počivalište znamenitoga hrvatskog jezikoslovca Vatroslava Jagića.

Umro je u visokoj starosti od 85 godina 5. kolovoza 1923. u Beču, u kojemu je studirao klasičnu filologiju i posije nasljedio svojega profesora Franca Miklošiča na katedri slavistike. Bibliografija Jagićevih radova premašuje nekoliko stotina jedinica, a neke od njih imaju i tisuću stranica. Bavio se cjelokupnom problematikom slavenske filologije, proučavao je povijest slavenskih jezika ili pojedine probleme vezane uz određeni jezik.

Vatroslav Jagić priređivao je objavljivanje naših starih spomenika i djela starih pisaca. Zagreb, gdje je bio profesor klasične filologije na gimnaziji i postao najmlađi hrvatski akademik, morao je napustiti kao politički nepoćudan režimu bana Raucha. Doktorirao je u Leipzigu, a zatim je prihvatio poziv sveučilišta u Odesi da preuzme mjesto profesora. No odmah mu je odobren studij sanskrta u Berlinu i ruskoga u Petrogradu.

U Berlinu je Jagić pokrenuo časopis Arhiv za slavensku filologiju koji je izlazio 45 godina. Nasuprot onima koji su mu zamjerali što se, navodno, premalo bavio kroatistikom, profesor Stjepan Damjanović tvrdi da je Vatroslav Jagić šire i dublje poznavao hrvatski jezik i napisao više od mnogih koji su se cijeloga života bavili samo kroatistikom.