11. kolovoza 1814. - Rođen Ivan Mažuranić

Stoljećima su mnogi hrvatski velikani i političari i u najtežim okolnostima tuđinskih pritisaka nastojali postići što više za hrvatski narod. Jedan od njih bio je i pjesnik i prvi ban pučanin Ivan Mažuranić, koji se rodio 11. kolovoza 1814. u Novom Vinodolskom.

Mažuranić je u političkom životu tadašnje Trojedne Kraljevine Hrvatske postigao najviše časti. Bio je hrvatski kancelar u Beču i sedam godina hrvatski ban, prvi iz redova pučana, upravo u vrijeme kad je mađarski ekspanzionizam, ojačan nagodbenjačkim režimom, stao sve silovitije posezati za hrvatskim pravima.

U sklopu austro-ugarskog dualizma Mažuranić se godinama trudio da Hrvatskoj priskrbi najviše, tražeći pomoć i suradnja s Bečom. Za njegova je banovanja otvoreno Sveučilište u Zagrebu, podignut velik broj školskih i kulturnih institucija, doneseni su slobodoumni zakoni o slobodi tiska i okupljanja. I reorganizacijom uprave i sudstva Mažuranić je udario temelje modernoj Hrvatskoj na razini tadašnjih europskih dostignuća. Sve to nije ga spasilo pred kritikom domaćih političkih protivnika koji su ga smatrali eksponentom bečke politike.

Naposljetku je 1880. dao ostavku jer Beč i Pešta nisu prihvatili njegov ultimativni zahtjev za sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom. Osvjedočeno domoljublje prožeto optimizmom izrazio je 1886. u svom posljednjem saborskom govoru:
'Nitko me nije pitao, dok sam bio ban, u što vjerujem. Da su me pitali, odgovorio bih: Vjerujem u prošlost, sadašnjost i budućnost Hrvatske!

Pa
ipak gotovo svi suvremenici, među njima i Ante Starčević i biskup Strossmayer, imali su o njemu iznimno nepovoljno mišljenje, pa se Mažuranić može smatrati jednim od najnapadanijih hrvatskih državnika. Ivan Mažuranić iskazao je i rijedak književnički talent. Bio je poliglot, govorio je 9 jezika, a znameniti spjev Smrt Smail-age Čengića sinteza je njegova cjelokupnog pjesničkog djela i ima općedruštvenu trajnu vrijednost.