13. kolovoza 1872. - Rođen Vjekoslav Bastl

Arhitekt Vjekoslav Bastl rođen je 13. kolovoza 1872. u češkom gradu Přibramu. Svojim djelovanjem on zauzima značajno mjesto u formiranju hrvatske moderne arhitekture.

Završio je Graditeljsku školu u Zagrebu, a zatim Akademiju likovnih umjetnosti u Beču. Ondje djeluje u secesijskoj sredini te kao đak Otta Wagnera ostvaruje važne i velike projekte u Parizu, Pragu, Beču, Zagrebu i Ljubljani, koje danas vidimo kao vezu između moderne i secesije. 

Nakon povratka u Zagreb, Bastl radi za tvrtku Honigsberg i Deutsch. To je i najvažnije razdoblje Bastlova stvaralaštva u kojem je svojom arhitektonskom imaginacijom otvorio mogući put protufunkcionalističkoj arhitekturi novoga doba. 

Od 1902. godine projektira Trgovačko-obrtni, danas Etnografski muzej, stambeno-poslovnu zgradu Rado na Jelačićevu trgu 5, stambenu zgradu Feller na Tomislavovu trgu 4, trgovačku i stambenu zgradu Kallina na uglu Gundulićeve i Masarykove, poslovno-stambenu zgradu na uglu Jelačićeva trga i Jurišićeve ulice, zgrade banke u Ilici i dr. 

Od 1906. Bastl radi samostalno kao ovlašteni arhitekt javne i stambene zgrade te vile. Među ostalim, vilu na Ksaveru, zgradu kemijskog laboratorija i fizikalnog instituta na Marulićevu trgu 20, Središnji ured Hrvatskog radiše u Sarajevu, Gradsku tržnicu na Dolcu, zgradu uprave tržnice, zgradu Hrvatskog radiše u ulici kneza Mislava, Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zvonimirovoj. Radio je i na preoblikovanju pročelja i tornja crkve svetog Petra u Vlaškoj ulici te župnu kuću uz crkvu. 

Bastl je sudjelovao na mnogo izložbi, među ostalim, na velikoj izložbi Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938. U Bastlovim djelima je jasno vidljivo izrastanje iz secesijske sredine. On naznačuje želju za novim, čvršćim kubističkim oblicima, iako se poslije nije razvio do potpuno modernih shvaćanja u arhitekturi. 

Bastlova arhitektura stvaralački je domet srednjoeuropske graditeljske umjetnosti njemačke i češke škole drugog i trećeg desetljeća našeg stoljeća, s naznačenim tendencijama funkcionalnosti arhitektonskih rješenja. 

Arhitekt Bastl je umro 3. rujna 1947. u Zagrebu.